Недеља, 21.06.2026. ✝ Верски календар € Курсна листа

Концерт међу пријатељима

Концерт међу пријатељима
Диригент Валериј Гергијев са Оркестром Маријинског театра у „Сава центру” (Фото: Д. Жарковић)

Оркестар Маријинског театра из Санкт Петербурга, један од најстаријих у Русији, наступио је у „Сава центру”. Дириговао је чувени руски маестро Валериј Гергијев, који је до сада радио са Светским оркестром мира, филхармонијама у Берлину, Паризу, Бечу, Њујорку, Лос Анђелесу, симфонијским оркестрима Чикага, Кливленда, Бостона и Сан Франциска. Програм је почео Прелидом за „Поподне једног фауна” Клода Дебисија, а настављен Концертом за оркестар бр. 1 „Поскочице” Родиона Шчедрина. На репертоару у првом делу концерта били су и Концерт за виолину и оркестар а-мол, оп. 82 Александра Глазунова и Шостаковичев Концерт за клавир и оркестар бр. 2 Еф-дур, опус 102. После паузе изведена је Симфонија бр. 5 цис-мол Густава Малера. Као солисти представили су се виолиниста Роман Симовић и пијанисткиња Аника Вавић.

Амерички магазин „Тајм” уврстио је диригента Гергијева међу 100 најутицајнијих људи у свету. Он је уочи концерта новинарима признао да за њега долазак у Београд није само уметнички чин, већ изузетно емотивно путовање.

– У Србији се осећам као међу пријатељима – признао је Гергијев.

Међу многобројним званицама били су министарка грађевинарства Зорана Михајловић, амбасадор Русије у Србији Александар Чепурин, лидер Српске радикалне странке Војислав Шешељ, редитељ Емир Кустурица…

Коментари20
Молимо вас да се у коментарима држите теме текста. Редакција Политике ONLINE задржава право да – уколико их процени као неумесне - скрати или не објави коментаре који садрже осврте на нечију личност и приватан живот, увреде на рачун аутора текста и/или чланова редакције „Политике“ као и било какву претњу, непристојан речник, говор мржње, расне и националне увреде или било какав незаконит садржај. Коментаре писане верзалом и линкове на друге сајтове не објављујемо. Политика ONLINE нема никакву обавезу образлагања одлука везаних за скраћивање коментара и њихово објављивање. Редакција не одговара за ставове читалаца изнесене у коментарима. Ваш коментар може садржати највише 1.000 појединачних карактера, и сматра се да сте слањем коментара потврдили сагласност са горе наведеним правилима.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

zoran stokic
Šteta što jedan tako vrhunski orkestar i renomirani dirigent nisu izabrali neki prikladniji program. Po mom mišljenju samo veoma retki muzički sladokusci mogu da smatraju da je to bio jedinstven, "rajski", "nadprirodan" zvuk (Ščedrin, Debisi, Šostakovič, Glazunov, izuzmimo Malera). Prosečan ljubitelj klasične muzike to svakako neće pomisliti. A one koje mudrim izborom kompozicija tek treba pridobiti za klasičnu muziku – taj izbor je samo mogao da uplaši i ostavi ravnodušnim. U poslednjih 30 godina (koje smo mi kao društvo prespavali u "ratnom logoru") u svetu klasične muzike dogodila se prava revolucija u produkciji i popularizaciji poznatih kao i nepravedno zapostavljenih kompozitora i njihovih dela, pa je šteta što orkestar Marinskog nije bio na tom tragu.
Kompozitor
Gđa Krajačić, potpuno ste u pravu! Ovakav propust sledeći put ne bi smeo da se desi, makar ne Politici. Mogli su Vas da konsultuju ako već nisu zatražili da napišete, jer ste onoliko puta pisali. Cilj mog prvog komentara postavljenog pre dan ipo, dva jeste usmeren da Politika obrati pažnju jer im nepriliči. * * * Uzgred za "nataliju", za nepismenost naše publike sami smo odgovorni. Niko nam nike kriv što strani orkestar može više i bolje. Ne može neko drugi sa strane da dođe i da kreira koncertni program ne bi li nas "obrazovo", iako su neki gostujući ansambli u bližoj prošlosti to i radili, zbog sveopšteg predubeđenja o nama kao naciji, odradili koncert koji se skupo plati. Edukaciju bi trebalo da rade domaći orkestri, radio, televizija, novine i časopisi. Ako Vi od celokupne muzike Šostakoviča, Glazunova i Ščedrina vidite samo "politizaciju", žao mi je što propuštate visoku umetnost (ne govorim o individualnom muz. ukusu). To što su domaćoj publici predstavljeni domaći(!) solisti, za koje osim usko-stručne javnosti reeetko ko zna u Srbiji, to nikome ništa. Na kraju krajeva, jedan ovakav orkestar je indirektno "edukovao" publiku jer se verovatno neće skoro desiti da baš ovaj program izvede neki domaći simfonijski orkestar, da ne govorim o nivou izvođenja. Zar su i Debisi i Maler "ruska imperialistička muzika"?! Ruski program je trajao oko sat i 15 min., a Debisi i Maler zajedno oko sat i 25, do sat i 30. Marko Aleksić, kompozitor
Русофил©
@ Gergijev- Ваши поднапити мргуди су бар показали ентузиујазам па макар аплаудирајући и између ставова, за разлику од srpskih медија. Прошетајте кроз медије у време најаве концерта, ресавска школа, сви су један од другог преписивали! Погледајте написе после концерта: сви су од једног преписивали- од Танјуга. Неко је мало дошминкавао текст. Нико (осим данашњег Времена) није био заинтересован да сазна како и зашто је Гергиев са Мариинскиом толико желепо да дође у Београд. Сазнао би да се он и Аника Вавић годинама договарају да реализују овај пројект. Да је требало наћи слободан термин, а онда паре. И да није било Гергиева који је успео да анимира спонзоре ништа од ове дивне вечери не би било. Аника Вавић се одрекла свог хонорара. Бесплатно је свирала. И онда доживите да један овакав догађај препричавају неуки и неквалификовани преписивачи за које је Родион Шчедринов а не Шчедрин а Аника је Бабић а не Вавић. Очекивати од њих да разликују Шчедрина од Дебисија је заиста превише.
Gordana Krajacic
Koncert je zapoceo Scedrinovom kompozicijom, iole obrazovan covek trebalo bi da razlikuje Scedrina od Debisija, tim pre sto je u nastavku izvedena najpoznatija orkestarska kompozicija impresionizma, "Prelid za popodne jednog fauna" Kloda Debisija. Neozbiljno je da jedan (valjda i jedini uz novosadski "Dnevnik") ozbiljni list dozvoli ovakve propuste. Gordana Krajacic. muzikolog
natalija
Bio je to koncert "kulturnog imperijalizma Rusije" (ako se pogleda šta je izvedeno). U nas već odavno nema "kritične mase" publike za koncerete klasične muzike. Zato bi koncerti jednim delom trebali da vrše i popularizaciju te muzike... Ova izvedena dela to svakako nisu.
Kompozitor
@kompozitor Jedno je šta piše na sajtu i u programskij knjižici (koju je podelio SC na veče koncerta), a nešto sasvim drugo šta je na koncertu izvedeno. Iako se u većini slučajeva pridržava prijavljenog redosleda kompozicija, dešava se da dirigent na dan koncerta promeni redosled kojim će se kompozicije izvoditi, naročito je to "dozvoljeno" dirigentu i orkestru ovakvog kalibra! Uglavnom se promene u redosledu dogovore na generalnoj probi kada je knjižica uveliko odštampana a kod nas, nažalost, sajtovi se ažuriraju na nedeljnom nivou, a ne dnevnom. U drugim evropskim koncertnim dvoranama to se sasvim reeetko dešava - da na sajtu piše jedno, u koncertnoj knjižici drugo. Promene redosleda dirigent nekada saopšti čim stupi na scenu i pokloni se, a nekada spiker, kod nas nažalost retko ko to radi (no to je sasvim druga tema), a SC je, uz sve tehničke mogućnosti, bez pomuke mogao da o tome informiše publiku par minuta pre početka koncerta, ako su se uopšte interesovali za redosled, ili im je sajt i knjižica kao i Vama apsolutni "vodič" Ja nisam ni Bregović, ni Kusturica, niti bilo koji drugi "kompozitor"(!), već dipl. kompozitor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu i prof. u srednjoj muzičkoj školi (a svakako bih smeo i ovde da otrkijem svoj identitet, što u suštini nije ni važno).

ПРИКАЖИ ЈОШ

Комeнтар успeшно додат!

Ваш комeнтар ћe бити видљив чим га администратор одобри.