Premijera „Tehnotajz: Edit i ja”
Život mladih u Beogradu 2074. godine i napori devojke Edit da pobedi elektronski čip, koji joj je ugrađen kako bi lakše položila ispit – osnovne su teme dugo očekivanog domaćeg animiranog filma „Tehnotajz: Edit i ja” Alekse Gajića čija će premijera biti održana večeras u 20.30 sati u Velikoj dvorani „Sava centra”.
Posle šestogodišnjeg rada za mnoge francuske izdavačke kuće, i preko 300 nacrtanih tabli, beogradski strip-umetnik Aleksa Gajić odlučio je da pokrene svoje likove u animiranom filmu i odgovori na izazove koje postavlja akciona naučnofantastična priča.
– Pošto sam 1998. godine kao diplomski rad na Fakultetu primenjenih umetnosti uradio strip „Tehnotajz”, koji je kasnije i objavljen, primetio sam da čitaoci pozitivno reaguju na prizore beogradskih zgrada na koje su dodavani raznovrsni futuristički arhitektonski elementi. Ta prepoznatljivost pružala im je utisak ubedljivosti i osećanje da bi se tako nešto u budućnosti moglo videti na ulicama Beograda. To je efekat koji sam želeo da postignem i u filmu – ističe Aleksa Gajić, reditelj i scenarista filma „Edit i ja”.
Za razliku od stripa, u filmu se kod likova dodatno insistira na životnosti, jer su oni antiheroji koje situacija menja i tera ih na nešto što inače ne bi činili.
– To se najviše odnosi na glavnu junakinju Edit, prosečnu devojku koja živi u Beogradu 2074. godine i studira psihologiju. U dijalozima sam insistirao na slengu i blagoj socijalnoj estetici, što čini da ovaj film zaliči na klasičan domaći film. Time sam još više naglasio preokret u priči, kada ona prestaje da bude tragikomedija i postaje fantastika – pojašnjava reditelj Gajić, u čijem filmu, te 2074. godine junaci još kupuju i čitaju „Politiku”, a izdanja se menjaju svakog trenutka emitovanjem novih vesti i tekstova.
Film „Edit i ja” rađen je u maniru savremenih svetskih animiranih filmova, korišćene su četiri vrste animacije – klasična 2D, 3D, vektorska i kolažna animacija – a uzor filmu bile su japanske anime. Glasove glavnim junacima pozajmili su: Sandra Knežević, Nebojša Glogovac, Nikola Đuričko, Petar Kralj, Seka Sablić, Srđan Todorović, Boris Milivojević i Marija Karan, a muziku za film komponovali su Boris Furduj i Slobodan Štrumberger.
I. Aranđelović
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


