Do Crvene stijene bez putokaza

Od našeg dopisnika
Petrovići – Doći do najznačajnijeg lokaliteta iz praistorije, Crvene stijene nije nimalo lako iako pored magistralnog puta koji vodi iz pravca Nikšića prema Trebinju stoji putokaz. Međutim, u neposrednoj blizini tog lokaliteta nema oznake koja bi ukazivala kako doći do tog arheološkog nalazišta.

– Stranci zakucaju i na vrata našeg manastira Kosijerevo pitajući gde se nalazi Crvena stijena – kaže starešina jeromonah Jevtimije. Meštanin Milivoje Jaramaz kaže da je lokalitet Crvene stijene ucrtan na karti, ali ga nema na putokazu kroz Petroviće.

Crvena stijena je pod zaštitom države i nalazi se na pedesetom kilometru od Nikšića na području mesne zajednice Petrovići.

– Prvo iskopavanje pripećaka je trajalo od 1954. do 1964. godine kojom prilikom je iskopano 20.000 predmeta, a u drugom revizionom iskopavanju nađeno je još 6.000 predmeta U saradnji sa antropološkim američkim institutom iz države Mičigen i Arheološkog centra u Podgorici nastavljen je ovaj značajan posao od kojeg se mnogo očekuje. Iskopavanja traju decenijama a poslovi su dugoročni – kaže u razgovoru za „Politiku” Zvezdana Vušović-Lučić, arheolog u Zavičajnom muzeju u Nikšiću. – Međutim, sigurno je da bi ovaj naš posao bio daleko bolje odrađen da u Crnoj Gori ili na prostoru bivše Jugoslavije postoje laboratorije za analize pronađenih predmeta. Pre nekoliko godina analizu jedne kosti morali smo da obavimo na institutu u Edinburgu. Za svaku sličnu akciju potreban je nemali novac – ističe naša sagovornica.

Zvezdana Vušović-Lučić kaže da je u milenijumskom razdoblju života u Crvenoj stijeni praistorijski čovek ostavio brojne rukotvorine od kamena, alatke, oružje, kosti, keramičko posuđe, a nađeni su i puževi i školjke. Većina predmeta je služila za svakodnevnu upotrebu i za nabavku i pripremanje hrane, ali ima i predmeta koji nisu imali praktičnu primenu te su pokazatelji duhovnosti praistorijskih stanovnika Crvene stijene. Oni su svedoci njihove potrebe za ukrašavanjem, ukoliko je u pitanju nakit magijskih radnji (kultni predmeti) ili su pak mogli biti pokazatelji društvenog položaja njegovog vlasnika, kaže naša sagovornica.