Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Za Petnicu čista petica

Za Petnicu čista petica
Вигор Мајић, директор ИС Петница (Фото Б. Нововић)

Valjevo – Iako kroz finansijsku krizu u 2009. godini nije prošla bez ožiljaka, Istraživačka stanica Petnica je uspela da sačuva svoje ključne vrednosti.

Među njima je, svakako, i najnoviji 25. broj godišnjaka „Petnica“ na 100 strana u kojem je sabrano sve ono značajno što se dešavalo u protekloj godini. Časopis je štampan u 6.000 primeraka dvojezično, na srpskom i engleskom, čiju dodatnu vrednost čini i 320 fotografija.

Poštari će ga ovih dana prosleđivati na adrese svih obrazovno-naučnih ustanova, institucija, laboratorija, organizacija i pojedinaca u Srbiji kojima je stalo da nešto više saznaju o jednoj od najprestižnijih organizacija u ovom delu Evrope za rad sa mladima nadarenim za nauku.

Vigor Majić, direktor IS Petnica, koji se istovremeno nalazio na čelu redakcionog tima časopisa, u razgovoru za „Politiku“ kaže da je u njegovom stvaranju učestvovalo, pre svega, više od 2000 prošlogodišnjih polaznika plus 600 stručnih i oko 200 spoljnih saradnika angažovanih na realizaciji 140 najrazličitijih programa.

Predstavljajući sadržaj almanaha, on je skrenuo pažnju na temu broja usmerenu na tri decenije arheoloških istraživanja koja su pored edukativnih sadržaja Petnicu dodatno izdigla i legitimisala u stručnim krugovima.

Preporučio je da se obavezno treba zadržati na priči da je Petnica pravo mesto za smišljanje izgleda i strukture svemirskih stanica, orbitalnih hotela ili naselja na Mesecu. U radionici „Arhitektura u svemiru“ učestvovalo je dvadesetak studenata Arhitektonskog fakulteta iz Beograda kojima je stanica obezbedila nekoliko vrsnih stručnjaka za problematiku življenja u ekstremnim uslovima.

U tekstu „Igra sa molekulima“ objašnjeno je zbog čega je program hemije jedan od najpopularnijih među polaznicima, dok je znatan prostor ustupljen za svih 69 naučnih projekata iz godišnjeg ciklusa „Korak u nauku“ čiji bi mnogi nazivi, kako primeti profesor Desanka Radunović, predsednica Nacionalnog prosvetnog saveta Srbije, zbunili i same nobelovce...

Ipak, znatan deo najnovijeg godišnjaka „Petnica“ posvećen je prošlogodišnjem hodu po ivici, odnosno finansijskom izopštavanju od strane države, koje programe namenjene talentovanim devojkama i mladićima umalo nije oteralo u stečaj. Pare su se uz razumevanje nekoliko sponzora i donatora, ipak, našle, ali je istovremeno podignut glas na nekorektnost „čuvara“ državnih buđelara i stvaranja nakaradne društvene klime koja prati rad ove jedinstvene obrazovne ustanove.

– Petnica je ostala jedna od malobrojnih institucija u čijim upravnim telima ne sede ljudi po odluci partijskih klubova. To što ne znaju čiji smo, jer je ovde nemoguće da niste ničiji, kao da stvara najveću paniku. Strah stvara i svest da u Srbiji ne postoji Petnici slična organizacija. Imati posla sa nečim što ima predznak jedinstvenog i natprosečnog je, još uvek, najveći užas za naše birokrate – objašnjava Majić, pri tom se iskreno nadajući da u ovoj godini neće biti finansijskih potresa na koje talenti, ipak, nisu imuni i bez obzira na mišljenje da je Petnica vraški izdržljiva tvorevina. Inače, u prošloj godini očekivana je finansijska podrška Ministarstva za prosvetu u iznosu od 24 miliona dinara koja je tek u decembru u polovičnom iznosu stigla na njen račun. I pored toga, u Petnici su sve planirane obrazovne programe, po svim pokazateljima, realizovali sa čistom peticom.

-----------------------------------------------------------

Prva petnička svadba

Upravo u junu prošle godine, dok je Petnica vodila „rat” sa državnom administracijom oko finansiranja, u njoj se desilo nešto iznenađujuće neobično i lepo. Usred besparice, kako je zabeleženo u almanahu, dvoje bivših polaznika obrazovnih programa Milovan Šuvakov (30), doktor fizičkih nauka iz Kule, i Sonja Čučulanović (26), polaznik doktorskih studija medicine iz Kladova, odlučili su da se venčaju u Petnici.

To je bila prva svadba u Petnici od njenog osnivanja a o motivima za mesto održavanja svadbarskog veselja postoji više verzija, od one da mladi naučnici i sudbonosno „da” žele da izgovore u blizini kabineta i laboratorija do toga da su imali nameru da upozore sve u državi da je najveća snaga ove jedinstvene organizacije, bez obzira na globalne i druge krize, u njenim bivšim, sadašnjim i budućim polaznicima.

Budimir Novović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.