Banke ne mogu da iznesu kapital

Tridesettrogodišnjoj Jeleni nije bilo svejedno kad je na vestima čula kako Grčka ima veliki minus u državnoj kasi. Kao klijent jedne od banaka poreklom iz te zemlje, uplašila se da li možda postoji mogućnost da se njen novac u banci iskoristi za pokrivanje fiskalnog deficita Grčke koji prelazi 12 odsto. Sudeći po reakcijama iz Narodne banke Srbije, Jelenin strah je potpuno neopravdan, jer kako kažu, sve finansijske institucije poreklom iz Grčke su stabilne, a domaće zakonodavstvo onemogućava iznošenje osnovnog kapitala iz zemlje.

– Za NBS se ne postavlja pitanje „iznošenja” novca iz Srbije, već da li će se i u kojoj meri smanjiti donošenje dodatnog novca u Srbiju. Kada pitate da li se kriza iz Grčke može preliti u Srbiju, treba imati u vidu da nijedna banka poreklom iz te zemlje koja posluje u Srbiji nema maticu koja je u većinskom državnom vlasništvu u Grčkoj. Do sada grčke banke su donosile novac u Srbiju zadužujući se u inostranstvu, a ne obrnuto, i odobravale su više kredita od obima depozita prikupljenih u Srbiji. Uz to, te banke su i dokapitalizovale njihove matice, što je ponovo bio dodatni izvor za kredite. I na kraju grčke banke su takođe potpisnice Bečke inicijative, što je garancija da neće smanjivati obim svoje izloženosti prema Srbiji, odnosno da neće smanjivati obim kredita – objašnjavaju u Narodnoj banci.

Bez obzira što je „Blumberg” nedavno ocenio da postoji opasnost prelivanja krize iz Grčke u Srbiju i Bugarsku, jer grčke banke u našoj zemlji zauzimaju 15 odsto, a u Bugarskoj 30 odsto bankarskog sektora, u NBS ističu da je takav strah neopravdan.

– Izloženost ovih banaka prema Srbiji, po obimu, za njihove centrale nije od velikog značaja, da bi nekakvo njeno smanjenje moglo da doprinese poboljšanju finansijske situacije u Grčkoj – uveravaju iz centralne banke.

NBS podseća da u Srbiji posluju 34 banke, različite vlasničke strukture, a da tržišno učešće grčkih banaka iznosi 16,2 odsto. U skladu sa Zakonom o bankama, skupština banke (koju čine njeni akcionari) usvaja godišnji račun i odlučuje o upotrebi i raspoređivanju ostvarene dobiti, odnosno pokriću gubitaka. Dobit se raspoređuje po utvrđenim namenama i to u rezerve, dividende i druga davanja, u skladu sa propisima, objašnjavaju nadležni.

– Sve banke koje poseduju dozvolu za rad Narodne banke Srbije, nezavisno od toga da li su njihovi većinski vlasnici domaća ili strana lica, obavezne su da posluju u skladu sa domaćom regulativom. Zakonom o bankama je, između ostalog, propisano da je banka dužna da održava propisani iznos kapitala i pokazatelj adekvatnosti kapitala, dakle kapital koji odgovara preuzetim rizicima, radi stabilnog i sigurnog poslovanja, odnosno radi ispunjenja obaveza prema poveriocima i da osnivači banke ne mogu da povlače sredstva uložena u osnivački kapital banke – kažu u Narodnoj banci Srbije.

Zvaničnici četiri grčke banke koje posluju na našem tržištu juče nisu bili raspoloženi da komentarišu strah da kriza iz Grčke, preko bankarskog sektora, može da se prenese u Srbiju. Nezvanično, uveravaju da nema potrebe sumnjati u njihovu likvidnost.

– Nema ni govora o tome da će se naša kreditna izloženost u Srbiji smanjiti. Naprotiv, iz centrale u Grčkoj nam je sugerisano da pojačamo kreditnu aktivnost na drugim tržištima, jer je na grčkom tržištu kriza – objašnjavaju u jednoj grčkoj banci.

A. Nikolić

-------------------------------------------------------------

Privrednici veruju bankarima

Domaći privrednici koji posluju sa grčkim bankama imaju poverenja u svoje finansijere. Radomir Živanić, vlasnik kompanije „Verano”, kaže da svoje poslovanje dobrim delom zasniva na podršci grčkih banaka. Kako kaže, otkako je kriza u Grčkoj krenula, odnos bankara prema njemu kao klijentu uopšte se nije promenio. I dok Živanić kaže da nijednog trenutka nije bio uplašen, Toplica Spasojević, vlasnik kompanije ITM, priznaje da mu u početku nije bilo svejedno.

– Ubrzo, međutim, shvatio sam da su moji strahovi potpuno neosnovani. Nijednog trenutka u banci nisam osetio nervozu, niti su prema meni kao klijentu bili restriktivniji. Naprotiv, čak su mi i poboljšali uslove kreditiranja – naglašava Spasojević.