Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Lingvista svetskog glasa

Lingvista svetskog glasa
Александар Белић

Navršilo se pedeset godina od smrti akademika Aleksandra Belića 2. 8. 1876–26. 2. 1960) prvog srpskog lingviste svetskog glasa, dugogodišnjeg predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti (od 17. februara 1937. do smrti). Studije je završio u Rusiji kod najuglednijih slavista i vratio se u Beograd na Veliku školu, kasnije Beogradski univerzitet. Briljantan student, nastavio je svoje naučno izgrađivanje i ubrzo stao uz rame najuglednijih lingvista u svetu, i to kao prvi srpski lingvista.

Aleksandar Belić je već pre Prvog svetskog rata zasnovao široku naučnu aktivnost oko Beogradskog univerziteta i Srpske kraljevske akademije. S početka 20. veka zasnovao je srpsku dijalektologiju kao naučnu disciplinu i pokrenuo časopis Srpski dijalektološki zbornik (1905), koji izlazi do danas. Takođe je pokrenuo časopis Južnoslovenski filolog (1913), najznačajniju publikaciju na slovenskom jugu, jedan od najuglednijih časopisa uopšte u slovenskom jezičkom svetu. Posle Prvog svetskog rata činio je velike napore u obnovi srpske inteligencije. Te godine se pamte i po izuzetnim Belićevim zalaganjima za pomoć ruskoj emigraciji koja je posle oktobarske katastrofe što je zadesila Rusiju stigla u Srbiju i novu jugoslovensku državu.

Još pre Prvog svetskog rata Belić je osetio potrebu za osnivanjem jednog časopisa koji bi se bavio pitanjima srpskog književnog jezika i jezičke kulture. Tako je pokrenut časopis Naš jezik (1932), čiji je glavni urednik i autor mnogobrojnih priloga bio opet Aleksandar Belić.

Posle Drugog svetskog rata Belić je opet bio na čelu Srpske akademije nauka i umetnosti. Iako je bio već u poodmaklim godinama, ulagao je velike napore da se ponovo naučni rad pokrene. Reorganizovanjem naučnog rada u Akademiji osnovan je veliki broj naučnih instituta, među njima i Institut za srpski jezik (1947), u koji su iz Akademije preneseni krupni zadaci iz oblasti jezičkih izučavanja. Aleksandar Belić je postao prvi direktor Instituta i ostao na njegovom čelu do kraja života. Uporedo s pokretanjem naučnog rada on je vodio brigu o stvaranju naučnih kadrova – s fakulteta je dovodio darovite studente, koji su po diplomiranju postajali asistenti. Sva četiri prva asistenta stasala su u izvanredne naučnike, a među njima su troje postali akademici (Ivići, Pavle i Milka, i Irena Grickat). Ponovo je pokrenuo sva tri časopisa koja u toku rata nisu izlazila. Vrlo istaknuti mladi Belić je odbio poziv i čast da dođe na Moskovski univerzitet, jer je smatrao da je njegova dužnost da razvija nauku u Beogradu – postao je posle Drugog svetskog rata počasni profesor istog tog univerziteta (1947).

Aleksandar Belić se intenzivno bavio naučnim radom. Bio je ugledan učesnik na međunarodnim naučnim skupovima iz lingvistike – 1933 u Rimu, 1936 u Kopenhagenu. Njemu je bilo povereno organizovanje Trećeg kongresa svetskih slavista u Beogradu, u jesen 1939, koji je on, zbog početka Drugog svetskog rata, otkazao. Posle Drugog svetskog rata u zemlji je obnovio Društvo nastavnika srpskog jezika, a osnovao je i Slavističko društvo Srbije, čiji je bio prvi predsednik. Kompetentni su pokazali da su neke ideje koje je zastupao Aleksandar Belić u svetu postajale aktuelne i po nekoliko decenija kasnije. Objavio je i dvotomno delo opštelingvističkog karaktera O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku. Veliki trud posvetio je i savremenom srpskom književnom jeziku i izgrađivanju srpske jezičke kulture. Beliću pripadaju i zasluge za pokretanje katedre za jezik na Kolarčevom narodnom univerzitetu.

Sutra u podne u Sabornoj crkvi u Beogradu biće održan pomen Aleksandru Beliću.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.