Spomenik pčeli u Đurincu

Svilajnac, Ćuprija – Momčilo Marković, penzioner iz Ćuprije, u pčelinjaku u svom rodnom selu Đurincu, nadomak Svilajnca, napravio je spomenik pčeli.

Pčela od mesinga visoka je 1,20 metara, teška 120 kilograma. Dizajnirao ju je likovni umetnik iz Jagodine Dragan Stojadinović Ćosa, a izlio je Petar Simić iz Đurinca. Stub, visok tri metra, na kome se nalazi pčela, urađen je od prirodnog kamena, a ploča na kojoj su utisnuta imena i fotografije Momčilovih predaka je od mermera.

– U spomenik sam uložio oko 3.000 evra, ali mi nije žao, jer sam jedino na taj način mogao da iskažem svoju ljubav prema pčeli i izrazim svoju zahvalnost, jer mi je ona dala sve što je mogla da mi ponudi, počev od meda, preko mleča do polena – navodi Momčilo za „Politiku“.

Drugi razlog zbog kojeg se odlučio za ovako neobično delo je to što je on šesta generacija pčelara u familiji Markovića. Tradiciju pčelarenja započeo je Milosav Marković.

– Tradiciju su posle njega nastavili moj čukundeda Milovan, pradeda Milojko, deda Mihajlo, otac Milosav, a ja sam gotovo rođen u pčelinjaku. Čim sam prohodao išao sam za ocem oko košnica, a već sa desetak godina znao sam sve da mu pomognem. U dvadesetoj, kada sam se oženio Leposavom, formirao sam sadašnji pčelinjak sa 60 košnica – dodaje Momčilo.

On kaže da je teško da izračuna koliko je meda do sada izvadio iz košnica, ali pretpostavlja da je to pedesetak tona. Isključivo radi sa „lagstrut” košnicama, koje imaju po nekoliko nastavaka, pa kada je dobra paša mogu da daju i po 50 kilograma meda.

– Još teže je izračunati koliko je tona ove poslastice proizvela naša familija. Moji preci su imali po 150 trmki, ali se iz njih med vadio mnogo primitivnije. Međutim, moj deda je još 1928. godine sa vrškara prešao na pokretno saće, a od pocinkovanog lima je napravio i centrifugu sa dva rama. Med je tada čuvan u čabrovima, koji su zatvarani voskom – kaže još Momčilo.

Kako njegov i Leposavin sin Nenad već odavno pomaže u pčelinjaku, on će biti sedma generacija pčelara u familiji Marković.

Z. Gligorijević