Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Veliki pisac između ruleta i žena

Veliki pisac između ruleta i žena
Достојевски

Tri najburnije decenije života Dostojevskog – od osude na smrtnu kaznu zbog učešća u revolucionarnim aktivnostima protiv cara Nikolaja I i pripadnosti revolucionarnom Krugu Petraševskog 1849. godine, do rada na najznačajnijem romanu „Braća Karamazovi” 1879. godine – biće centralne u filmu i TV seriji koje, prema scenariju Eduarda Volodarskog, snima reditelj Vladimir Hotinenko. Ovo će biti samo jedan od projekata kojim će Rusija 2011. obeležiti 190 godina od rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog (1821–1881).

Reditelj Hotinenko ističe da se odlučio da snima film o Dostojevskom zato što je ovaj veliki pisac imao vrlo bogatu i dramatičnu biografiju koja je interesantna i našim savremenicima.

– Ruski mentalitet i karakter obično ne shvataju ili malo razumeju na Zapadu, ali Dostojevskog su shvatili, prihvatili i razumeli, i za Zapad je on najvažniji ruski pisac – smatra Hotinenko, i dodaje da je pisca odlikovao univerzalni duh i da u njegovom životu ima mnogo toga što može da privuče pažnju i današnjih gledalaca: ljubav, novac, politika, stvaralaštvo, gubici...

Prema rečima reditelja, Dostojevski je bio i potresan primer ljudske hrabrosti koja može pomoći Rusiji da što bolje shvati sebe i svoja sadašnja stremljenja.

Hotinenko dodaje da ga u životu pisca „Zločina i kazne” interesuju i one činjenice koje će ga predstaviti kao običnog čoveka.

– Ne želim da Dostojevski u filmu ima tretman spomenika. Važne su mi njegove slabosti, oduševljenja, sve ono što ga je činilo bliskim svakome od nas: kako je igrao rulet i gubio, pisao ženi pisma i kako se ponižavao. Senzacija neće biti mnogo, ali malo ko zna da je u pisca „Kockara” čak 13 godina bila zaljubljena Sofija Krukovska, kasnije Kovalevska, koja je ostavila najobjektivnije lične uspomene na njega. Ova ljubavna avantura i njeno viđenje pisca mogu biti senzacija – objašnjava reditelj, i dodaje da će važnu ulogu u filmu i seriji, kao i u životu Dostojevskog, imati žene.

Dostojevski je imao mnoge kratkotrajne i prolazne avanture, a to njegovo lice zavodnika malo je poznato čitalačkoj javnosti, pa će autori filma i serije pokušati da popune tu prazninu.

– To ne znači da nam je namera da od Dostojevskog napravimo Kazanovu – kaže Hotinenko, koji smatra da je piščev život bio roman, mnogo zanimljiviji od mnogih njegovih dela.

Dostojevskog u filmu i seriji igra Ženja Mironov, a prvu ženu Dostojevskog, histeričnu Mariju Isajevu, Čulpan Hamatova, koja ističe „da skoro nijedan ruski pisac nije imao skladan i srećan život u braku koji bi mu omogućio da se u celini posveti pisanju”.(/slika2)

– Moja junakinja je „ispijala krv” Fjodoru Mihajloviču, godinama ga primoravajući na zajednički život. Ona je zloupotrebljavala činjenicu da on dugo nije imao nikakvih kontakata sa ženom. Voleo ju je svim srcem, posle poznanstva u progonstvu doveo ju je iz sibirske nedođije u Peterburg, a njihov brak se vremenom pretvorio u bračno izgnanstvo. Pisac „Zapisa iz mrtvog doma” i „Idiota” rastao se sa Marijom kao da je bežao od zla – objašnjava Hamatova.

Posle razvoda sa Isajevom, Dostojevski je imao avanturu sa Apolinarijom Suslovom, posle čega se drugi put oženio. Žena njegovog života postala je Ana Snitkina (u filmu i seriji igra je mlada glumica Ala Juganova), koja mu je rodila četvoro dece i stvorila idealnu atmosferu za njegovu posvećenost glavnoj strasti – pisanju.

--------------------------------------------------

Počast kao i za ruske careve

Fjodor Dostojevski je umro od problema sa plućima koji su bili izazvani njegovim epileptičnim napadima. Sahranjen je na groblju „Tihvin” pri manastiru Aleksandar Nevski u Sankt Peterburgu, a procenjuje se da je sahrani prisustvovalo 40.000 ljudi, što je u to vreme bila počast koja je odavana jedino ruskim carevima. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše: „Zaista, zaista vam kažem, ako zrno pšenično, padnuvši na zemlju, ne umre, onda jedno ostane; ako li umre, mnogo roda rodi.” (Jevanđelje po Jovanu XII, 24), što je i epigraf njegovog poslednjeg romana „Braća Karamazovi”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.