Nedelja, 26.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Na kurs hemije, pa po flaširanu vodu

Na kurs hemije, pa po flaširanu vodu
Како проценити која је најбоља Фото С. Шашарога

Sum­nja u is­prav­nost dra­go­ce­ne teč­no­sti iz vo­do­vo­da, pra­će­nje evrop­skih tren­do­va i po­mo­dar­stvo naj­če­šći su raz­lo­zi zbog ko­jih je fla­ši­ra­na vo­da sve če­šće u kor­pa­ma pre­sto­nič­kih po­tro­ša­ča.

Tr­gov­ci nu­de vi­še od sto­ti­nu raz­li­či­tih vr­sta vo­de, od sla­bo­mi­ne­ral­nih, ne­ga­zi­ra­nih i ga­zi­ra­nih, pa do vo­de sa do­da­tim aro­ma­ma.

I dok je do­ne­dav­no pro­da­ja ra­sla, pro­te­kle go­di­ne su zbog opa­da­nja ku­pov­ne mo­ći gra­đa­na, tr­gov­ci uoči­li bla­gi pad tra­žnje. U to­ku pred­sto­je­ćih let­njih me­se­ci, ipak, oče­ku­ju ve­će in­te­re­so­va­nje ku­pa­ca, a ka­ko ka­žu u „Idei”, naj­ve­ći po­tro­šač fla­ši­ra­ne vo­de je Be­o­grad.

Glav­no pi­ta­nje svih je ko­ju vo­du oda­bra­ti u po­pla­vi fla­ša na ra­fo­vi­ma i ka­ko pro­ce­ni­ti ko­ja je naj­bo­lja. U če­mu se fla­ši­ra­ne vo­de raz­li­ku­ju jed­na od dru­ge?

Nu­tri­ci­o­ni­sti ob­ja­šnja­va­ju da fla­ši­ra­ne vo­de uglav­nom sa­dr­že na­tri­jum, kal­ci­jum, ka­li­jum, mag­ne­zi­jum, jod, hlo­ri­de... A ka­ko ma­lo ko od po­tro­ša­ča ras­po­la­že op­se­žnimzna­njem iz he­mi­je, ozna­ke Ca, Mg, Na, NO, SIO, F ne go­vo­re im mno­go, a ma­lo ko i obra­ća pa­žnju na njih.Lak­še je oda­bra­ti vo­du na osno­vu sa­ve­ta struč­nja­ka.

Pr­va stav­ka na de­kla­ra­ci­ja­ma če­sto je na­tri­jum.

– Ovaj ele­ment u ma­njim ko­li­či­na­ma ima ključ­nu ulo­gu u pre­no­še­nju ner­vnih im­pul­sa, kon­trak­ci­ji mi­ši­ća i oču­va­nju rav­no­te­že te­le­snih teč­no­sti. Sto­ga se vo­da sa na­tri­ju­mom pre­po­ru­ču­je oni­ma ko­ji se ba­ve fi­zič­kim ra­dom i spor­ti­sti­ma. Na­tri­jum je po­tre­ban i za stva­ra­nje hlo­ro­vo­do­nič­ne ki­se­li­ne u že­lu­cu, a ne­do­sta­tak mo­že da do­ve­de do sla­bo­sti, obo­lje­nja i gr­če­va mi­ši­ća. Ali, ne tre­ba pre­te­ri­va­ti sa vo­dom ko­ja je bo­ga­ta ovim ele­men­tom, jer u vi­so­koj kon­cen­tra­ci­ji mo­že da bu­de šte­tan za oso­be ko­je pa­te od kar­di­o­lo­ških bo­le­sti i ima­ju te­go­be sa cir­ku­la­ci­jom – ob­ja­sni­la je Ana To­do­ro­vić, nu­tri­ci­o­ni­sta Do­ma zdra­vlja „Sav­ski ve­nac”, do­da­ju­ći da bi, po­što na­tri­jum uti­če na za­dr­ža­va­nje teč­no­sti u or­ga­ni­zmu, vo­de sa ve­li­kom ko­li­či­nom ovog ele­men­ta tre­ba­lo da iz­be­ga­va­ju i oso­be ko­je ima­ju pro­ble­ma sa bu­bre­zi­ma.

Dru­gi re­do­van sa­sto­jak fla­ši­ra­ne vo­de je he­mij­ski ele­ment ka­li­jum. Struč­nja­ci ka­žu da je on „od­go­vo­ran” za stva­ra­nje i skla­di­šte­nje gli­ko­ge­na, glav­nog iz­vo­ra hra­ne mi­ši­ća.

– Ka­li­jum za­pra­vo po­ma­že u pro­ce­su pre­tva­ra­nja glu­ko­ze, še­će­ra ko­ji se na­la­zi u kr­vi, u gli­ko­gen, za­tim u sni­ža­va­nju krv­nog pri­ti­ska, a od­go­vo­ran je i za kon­tro­lu vo­de u or­ga­ni­zmu. Zbog to­ga su simp­to­mi ne­do­stat­ka ka­li­ju­ma u or­ga­ni­zmu ose­ćaj že­đi i ne­mo­guć­nost mo­kre­nja.

Vo­da sa ka­li­ju­mom je bla­go­tvor­na za oso­be sa po­vi­še­nim krv­nim pri­ti­skom i pod­sti­če br­žu raz­me­nu ma­te­ri­ja iz or­ga­ni­zma. Ali, ni sa vo­da­ma ko­je ima­ju vi­sok sa­dr­žaj ka­li­ju­ma ne va­lja pre­te­ri­va­ti. Zbog pre­ve­li­kog uno­sa ovog ele­men­ta mo­že da do­đe do umo­ra, sla­bo­sti, sla­blje­nja slu­ha i ose­ća­ja me­tal­nog uku­sa u usti­ma – po­ja­sni­la je To­do­ro­vi­će­va.

Mag­ne­zi­jum je če­sto na­ve­den na de­kla­ra­ci­ja­ma bo­ca i ba­lo­na sa mi­ne­ral­nom vo­dom. Nu­tri­ci­o­ni­sti ka­žu da ovaj ele­ment de­lu­je di­rekt­no na ne­u­ro­mi­šić­nu plo­ču i da je neo­p­ho­dan za nor­mal­no de­lo­va­nje vi­ta­mi­na Ce i vi­ta­mi­na Be1.

– Vo­da sa mag­ne­zi­ju­mom je ko­ri­sna jer je on do­bar za mi­ši­će, kao i za re­gu­la­ci­ju še­će­ra u kr­vi. Po­ma­že u sa­go­re­va­nju ma­sno­će i u pro­iz­vod­nji ener­gi­je. Kon­zu­mi­ra­nje vo­de sa mag­ne­zi­ju­mom pod­sti­če crev­no pra­žnje­nje i ubla­ža­va di­ge­stiv­ne smet­nje. Po­ma­že u su­zbi­ja­nju de­pre­siv­nih sta­nja, a bla­go­tvo­ran je i za one sa po­vi­še­nim krv­nim pri­ti­skom. Do­pri­no­si zdra­vlju kar­di­o­va­sku­lar­nog si­ste­ma i pre­ven­ci­ji sr­ča­nih na­pa­da – ob­ja­šnja­va­ju nu­tri­ci­o­ni­sti.

Sle­de­ći je kal­ci­jum. Fla­ši­ra­ne vo­de bo­ga­te ovim ele­men­tom do­bre su za ko­sti, ali znat­no ma­nje od mle­ka, pod­se­ća­ju na­ši sa­go­vor­ni­ci.

– Vo­de, od­no­sno kal­ci­jum u nji­ma, odr­ža­va­ju ko­sti sna­žni­ma, a zu­be zdra­vi­ma. Ovaj he­mij­ski ele­ment je ko­ri­stan za ko­a­gu­la­ci­ju kr­vi, kao i za re­gu­li­sa­nje sr­ča­ne ak­tiv­no­sti. Po­ma­že i u sma­nji­va­nju ri­zi­ka od kan­ce­ra de­be­log cre­va i ubla­ža­va ne­sa­ni­cu. Tre­ba ga uno­si­ti, jer ne­do­sta­tak kal­ci­ju­ma po­ve­ća­va ri­zik od vi­so­kog krv­nog pri­ti­ska i sr­ča­nog na­pa­da – ob­ja­sni­la je Ana To­do­ro­vić, do­da­ju­ći da su i vo­de sa se­le­nom ko­ri­sne jer su do­bre za imu­ni­tet, a ovaj sa­sto­jak je i va­žan an­ti­ok­si­dant.

Je­dan od naj­bit­ni­jih ele­me­na­ta ko­je uno­si­mo fla­ši­ra­nom vo­dom je­ste jod, ob­ja­šnja­va Sla­vi­ca Da­u­to­vić, pe­di­ja­tar. Neo­p­ho­dan je za stva­ra­nje hor­mo­na šti­ta­ste žle­zde ko­ji po­kre­ću ce­lo­ku­pan me­ta­bo­li­zam or­ga­ni­zma, kao i za rast i raz­voj svih or­ga­na, po­naj­vi­še ner­vnog si­ste­ma.

– Uko­li­ko ima­mo do­volj­no jo­da u or­ga­ni­zmu ma­nje su šan­se da do­đe do de­men­ci­je. Osim to­ga, do­ka­za­no je i da je ne­do­sta­tak jo­da naj­če­šći po­je­di­nač­ni uzrok ne­do­volj­ne um­ne raz­vi­je­no­sti i da ne­do­volj­na ko­li­či­na jo­da čak sma­nju­je ko­e­fi­ci­jent in­te­li­gen­ci­je. Oni ko­ji ima­ju pro­ble­ma sa štit­nom žle­zdom, va­lja­lo bi da se kon­sul­tu­ju sa le­ka­rom pre ne­go što poč­nu da pi­ju vo­du sa vi­so­kim sa­dr­ža­jem jo­da, jer osim što po­bolj­ša­va rad ove žle­zde, jod mo­že i da je uspo­ri – ob­ja­šnja­va Da­u­to­vi­će­va, do­da­ju­ći da vo­de sa vi­so­kim sa­dr­ža­jem jo­da „ni­su za špri­cer jer ofi­ra­ju lo­še vi­no”.

I po­sle de­talj­nog pre­gle­da he­mij­skih ele­me­na­ta ko­ji se mo­gu na­ći u mi­ne­ral­nim vo­da­ma, sa­vet svi­ma ko­ji bo­lu­ju od hro­nič­nih bo­le­sti je da se, pre ne­go što od­lu­če ko­ju će ku­po­va­ti sva­ko­ga da­na, kon­sul­tu­ju sa le­ka­rom ili nu­tri­ci­o­ni­stom. Zdra­vi su­gra­đa­ni ko­ji sva­ko­dnev­no pi­ju fla­ši­ra­nu vo­du ta­ko­đe bi va­lja­lo da po­štu­ju od­re­đe­ne pre­po­ru­ke – po­vre­me­no bi va­lja­lo da me­nja­ju vr­stu vo­de.

– Ne bi tre­ba­lo da fa­vo­ri­zu­ju ni­jed­nu. Zbog sa­sta­va bi bi­lo do­bro da jed­no vre­me pi­ju jed­nu, on­da dru­gu, pa tre­ću i ta­ko u krug – sa­ve­tu­ju na­ši sa­go­vor­ni­ci.

Ste­fan De­spo­to­vić

---------------------------------------------------------------------------

Ga­zi­ra­ne vo­de ni­su za sva­ko­dnev­nu upo­tre­bu

Ga­zi­ra­ne vo­de ne tre­ba pi­ti sva­kog da­na, ka­že Mil­ka Ra­i­če­vić, nu­tri­ci­o­ni­sta Do­ma zdra­vlja „Pa­li­lu­la”, jer su slič­ne dru­gim ga­zi­ra­nim pi­ći­ma.

– Sa­dr­že ugljen-di­ok­sid i ni­su do­bre za sva­ko­dnev­nu upo­tre­bu. Ne pre­po­ru­ču­ju se de­ci i trud­ni­ca­ma, ali po­vre­me­no mo­gu da po­mog­nu oni­ma ko­ji ima­ju ne­do­volj­no ki­se­li­ne u že­lu­cu ili uno­se te­šku hra­nu – ka­že Ra­i­če­vi­će­va.

Da li zbog ta­kvih pre­po­ru­ka, ali i tr­gov­ci su pri­me­ti­li slič­ne tren­do­ve. U „Del­ta mak­si­ju” su za­klju­či­li da se ne­ga­zi­ra­ne vo­de sa­da pro­da­ju vi­še od ga­zi­ra­nih.

– Ra­ste i po­tra­žnja za pri­rod­no ga­zi­ra­nim vo­da­ma, a od po­čet­ka ove go­di­ne pri­me­ću­je­mo i da se po­tro­ša­či sve če­šće od­lu­ču­ju za ku­po­vi­nu pa­ke­ta od po šest fla­ša – ob­ja­sni­li su u „Del­ta mak­si­ju”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.