Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Snima se "Rat i mir"

Snima se "Rat i mir"
Наташу Ростову тумачи млада француска глумица Клеменс Поези

Specijalno za "Politiku"
RIM,  8. avgusta – Rad na novoj ekranizaciji romana "Rat i mir" Lava Tolstoja, u kojoj učestvuje šest evropskih televizijskih kompanija, među kojima su Italija i Rusija, počeo je juče u Litvaniji. Inicijator projekta je italijanska grupa Luks Vide, poznata po proizvodnji serijskih filmova koje radi po nalogu italijanskog televizijskog giganta RAI.

U projektu čiji budžet iznosi 26 miliona evra angažovani su i jedan ruski kanal kao i kompanije iz Nemačke, Francuske, Poljske i Španije. Snimanje počinje u Litvaniji a zatim se nastavljaju u Sankt Peterburgu.

"Reč je o najvećoj evropskoj koprodukciji u poslednje vreme," izjavio je agenciji RIA "Novosti" rukovodilac Lux Videa Matilda Bernabej, dodajući "da je to veoma ambiciozan projekat i da je rusku stranu bilo teško nagovoriti da remek-delo klasične literature snima na engleskom jeziku".

Seriju će režirati Robert Dornhelm koji je 2005. godine snimio film "Na Zapad", čiji je producent bio Stiven Spilberg. Glavne uloge u novom "Ratu i miru" igraće međunarodni trio: Natašu Rostovu tumačiće mlada francuska glumica Klemens Poezi, poznata iz filma "Hari Poter i vatreni pehar", Italijan Alesio Boni igraće kneza Andreja Bolkonskog, a Nemac Aleksander Bejer tumačiće Pjera Bezuhova.

Snimateljsku ekipu predvodiće Fabricio Luči, autor scenografije je Frančesko Bronci, a kostimografije Enrika Biskozi. Snimanje filma trajaće pet meseci.

Premijeru nove ekranizacije poznatog ruskog romana prikazaće u Italiji kanal RAI 2007. godine.

Prvi pokušaj da se "Rat i mir" prevede na filmski jezik izveli su 1915. godine režiseri Gardini i Protazanov. Svetsku slavu osvojila je filmska verzija romana koju je 1956. godine režirao King Vidor u produkciji Dina de Laurentisa. U tom filmu glavne uloge igrali su Odri Hepbern, Mel Ferer i Henri Fonda.

Američki film je 1957. godine nominovan za Oskara; međutim, posle 10 godina nagradu je osvojila poslednja ekranizacija romana, koju je snimio vodeći sovjetski režiser Sergej Bondarčuk.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.