Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kad država gazduje

Kad država gazduje
Слободан Милошевић

Otkako su aprila 1999. godine avioni NATO bombardovali spavaću sobu nekadašnje rezidencije bivšeg predsednika Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića i njegovog prethodnika Josipa Broza Tita u Užičkoj 15, vila u kojoj je, inače, godinama stvarana istorija ovog dela Balkana danas izgleda sasvim zapušteno. Kuću na Topčiderskom brdu, u nekadašnjoj Rumunskoj ulici 15, koja je u poslednjih nekoliko godina, očito zbog nemarnosti, zarasla u grmlje i šiblje, podigao je na svom placu, veličine 10.780 kvadratnih metara, beogradski inženjer Aleksandar Acović. Ova jednospratna luksuzna porodična vila, građena u periodu od 1933-1934. godine, važila je pre, ali i decenijama posle rata, za jedan od najlepših objekata u zemlji. Njen prvobitni vlasnik uknjižio je u katastarske knjige beogradske opštine kao parcelu 143. Posle niza decenija, tokom kojih su kroz ovo zdanje prolazili, ili se koliko-toliko zadržavali njeni nesuđeni vlasnici, postavlja se, po mnogima, važno pitanje: čija je zapravo vila u Užičkoj 15.

U zemljišnim knjigama Drugog opštinskog suda kao vlasnik objekta na adresi Užička 11–15 upisana je država SFRJ. Vlasnik trećine je Generalni sekretarijat predsednika Republike, potvrdili su nam u Drugom opštinskom sudu, uvidom u zemljišne knjige, dok sa dve trećine raspolaže Direkcija objekata za opšte državne potrebe reprezentacije u Beogradu. Kuće u Užičkoj 11–15 uknjižene su samo na ime Direkcije objekata za opšte državne potrebe reprezentacije, dodali su u Drugom opštinskom sudu.

Posle veoma razornih bombi koje su 1999. godine pogodile desno krilo objekta, boravak porodice Milošević u zgradi rezidencije je okončan. Oni su na ovom imanju živeli od 1. decembra 1998. do aprila 1999. godine. Njihovom useljenju su prethodili višemesečni radovi na preuređenju zdanja, koje je po proceni upućenih zaista bilo neophodno, jer je zgrada u Užičkoj 15 bila u raspadanju. Podaci iz tog vremena potvrđuju da su pločice oko kuće, kao i malter sa fasade sve više otpadali, a bila je uništena vodovodna i grejna instalacija.

Od 1941. godine do trenutka kada su deo kuće razorile bombe, u njoj su boravile ličnosti za koje se može reći da su bile apsolutni gospodari ovog regiona. U ratno vreme u njoj je stolovao general Aleksander Ler, nemački komandant za Jugoistok Evrope, a posle kraha Hitlerovog rajha 1945. godine kuća je postala partizanski Štab prve armijske grupe, odakle je general Peko Dapčević rukovodio završnim operacijama za oslobođenje Beograda.

Ubrzo posle toga Užička 15 postala je službena rezidencija Josipa Broza Tita. Ispod vile je početkom osamdesetih godina napravljena podzemna rezidencija veličine 400 kvadrata sa salonima, radnim sobama i holovima.

Sinovi inženjera Acovića, prvog vlasnika kuće u Užičkoj 15, dosad nisu pokušali da povrate oduzetu imovinu. Placu i vili ubrzo su priključena i imanja sa svim objektima iz Užičke 11 i 13, a kuća sa brojem 15 dobila je status rezidencije Josipa Broza. Posle njegove smrti ona je pretvorena u "Memorijalni centar 25. maj". Interesantno je napomenuti i da je u kući inženjer Acović na ulasku u veliki salon ispisao iznad vrata poslovicu: "Kuća ne počiva na temeljima, nego na ženi". Ovaj natpis opstao je i u Titovo i u vreme Miloševića.

-------------------------------------------------------------------------

Nadežda Karić vlasnik Tolstojeve 29

Iako dokumentacija opštine Savski venac potvrđuje da se u Tolstojevoj 29 nalazi kuća čiji je vlasnik Bogoljub Karić, u Drugom opštinskom sudu tvrde da je vlasnik ove parcele zapravo Nadežda Karić. Na osnovu uvida u zemljišne knjige, Aleksandra Nešović, sekretar Drugog opštinskog suda, potvrdila je da je kao vlasnik imanja sa kućom u Tolstojevoj 29 uknjižena zapravo Nadežda Karić, s tim što je pravo doživotnog uživanja ustanovljeno u korist srpskog biznismena Bogoljuba Karića. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.