Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pozdravi vojnicima

Pozdravi vojnicima
Либанске трупе крећу ка југу

Od našeg specijalnog izveštača

Bejrut, 17. avgusta – Snage regularne libanske armije počele su danas da se raspoređuju na strateški važnim položajima na jugu zemlje preuzimajući kontrolu od Izraelaca koji i dalje drže najveći deo teritorije zauzete tokom jednomesečnog rata sa hezbolasima.

Ulazak libanskih vojnika na položaje južno od reke Litani, oko 30 kilometara od granice sa Izraelom, protiče bez incidenata. Procenjuje se da bi raspoređivanje moglo da traje više nedelja, ako ne i meseci.

Lokalno šiitsko stanovništvo oduševljeno dočekuje i pozdravlja libanske vojnike. Kako se procenjuje tokom dana je najmanje šest hiljada libanskih vojnika, u pratnji tenkova i oklopnih vozila, prešlo strateški važnu reku Litani.

Prema rezoluciji UN, na libanskom jugu će se posle potpunog povlačenja Izraelaca i Hezbolaha nalaziti oko 15.000 "plavih šlemova" i isto toliko pripadnika libanske vojske čiju će misiju podržati i oko 2.000 pripadnika Unifila, mirovnih snaga UN koje se na nemirnom libanskom jugu nalaze već 24 godine. "Naši vojnici angažovani su kao snage razdvajanja kako ne bi bilo direktnog kontakta izraelske i libanske armije, a istovremeno brinu o održavanju primirja u skladu sa rezolucijom UN", izjavio je "Politici" portparol Unifila Miloš Strugar.

Izraelci su vojnicima Unifila od juče prepustili kontrolu u tri sektora, uključujući grad Maržajun i njegovu okolinu, kao i prostor oko pograničnog mesta Bint Džbeil, poprišta teških sukoba na početku rata.

U Jerusalimu nema naznaka kada bi povlačenje Izraelaca moglo da bude kompletirano, ali ovdašnji izvori kažu da bi izraelske snage – pod uslovom da ne bude problema i da se nastavi postojećim tempom – mogle da napuste Liban za sedam do deset dana.

Raspoređivanje libanske armije je izuzetno važno ne samo zbog stvaranja tampon zone između Izraela i Hezbolaha, već i zbog činjenice da je ovo prvi put da vlada u Bejrutu preuzima teritoriju koja je bila pod ekskluzivnom kontrolom šiitske milicije šeika Hasana Nasralaha. "Ovo bi mogao da bude istorijski korak u obnovi punog suvereniteta Libana", kaže "Politici" portparol Ministarstva komunikacija Marvan Hamadi, podrazumevajući napor premijera Fuada Siniore da demilitarizacijom juga ojača poziciju vlade i armije. "Šaljemo trupe na jug. Želimo snažnu državu sa snažnom armijom. U Libanu više neće biti područja koje je armiji zabranjena zona", rekao je obraćajući se sinoć naciji Siniora, pomalo neočekivani heroj tek minulog konflikta imajući u vidu dosadašnju poziciju nemoći vlade i libanske armije prema hezbolasima. "Liban više neće biti uvučen u bilo kakve regionalne ili međunarodne planove", odaslao je premijer jasnu poruku hezbolasima, njegovim patronima Iranu i Siriji, ali i Americi kao savezniku Izraela.

I dok se 250.000 izbeglica vratilo na libanski jug, a još oko pola miliona je na putu, libanska vlada je osetljivo pitanje razoružavanja Hezbolaha ostavila za kasnije.

Francuska, kolonijalni vladar Libana čiji je uticaj i danas snažan, prihvata da predvodi međunarodne snage pod uslovom da ima precizno utvrđen mandat i dovoljno sredstava da ga ispuni.

Do sada je, mada ne i formalno, desetak zemalja nagovestilo slanje svojih vojnika. Indonezija, Italija, Malezija i Turska smatraju se sigurnim, a mogući kandidati su još Belgija, Brunej, Finska, Maroko, Nemačka, Pakistan, Portugalija i Španija.

Kasnije danas u Njujorku će se sastati predstavnici zemalja potencijalnih kontributora kako bi prethodnica mirovnih snaga, oko 3.500 vojnika, koliko za dve nedelje bila upućena u Liban.

Šef izraelske diplomatije Cipi Livni je u Njujorku zatražila da mirovne snage patroliraju i duž granice sa Sirijom kako bi sprečile dotur oružja hezbolasima. Ona je šiitsku miliciju optužila za kršenje Rezolucije UN 1701 jer nisu oslobodili dvojicu izraelskih vojnika otetih 12. jula, što je bio povod ratu.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.