Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Turizam budućnost Srbije

Turizam budućnost Srbije
Бојан Димитријевић (Фото: Ј. Миловановић)

INTERVJU
Naša zemlja iz godine u godinu beleži rast turističkog prihoda. Prema podacima Narodne banke Srbije u prvih šest meseci 2006. godine ostvareni devizni priliv od turizma iznosi 153,9 miliona dolara, što je za 20 odsto više u odnosu na isti period lane. Toga su svesni i u republičkoj vladi koja je usvojila novi investicioni plan za razvoj turizma, u koji će biti uloženo čak 50 miliona evra.

Profesor dr Bojan Dimitrijević, ministar trgovine, turizma i usluga, u intervjuu za "Politiku" istakao je da će ta sredstva biti racionalno i ravnomerno raspoređena.

– U investicioni plan smo uvrstili sve najznačajnije turističke proizvode Srbije u koje treba ulagati. Takođe, vrednovali smo i čitav niz lokalnih, koje su nam stigle pre izrade nacionalnog investicionog plana. Predviđeno je da 20 miliona evra potrošimo ove, a ostatak novca sledeće godine. Oko 10 miliona evra odvojeno je za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ova sredstva će im, uz jevtine kredite (najverovatnije kamata od jedan odsto na duži vremenski rok otplate), biti na raspolaganju, u prvom redu za razvoj kvalitetnog smeštaja. Blizu devet miliona evra namenjeno je za izgradnju različitih objekata vezanih za turizam na Dunavu, kao što su pristaništa u Novom Sadu, Beogradu, Apatinu i tako dalje. Osam miliona biće uloženo u ski-centre na Staroj planini, Goliji, Divčibarama i drugim delovima Srbije, dok je oko tri miliona evra planirano za turističku propagandu (brendiranje Srbije, nastupi na stranim medijima, ulaganje u lokalne turističke organizacije…). Jedan i po milion planiran je za jedinstveni turističko-informativni sistem, a oko dva miliona za obrazovanje kadrova u turizmu. Tu su i drugi projekti kao što su recimo, izgradnja žičare u Beogradu između Banovog brda i Ade Ciganlije, ulaganja u područja gde se nalaze kulturno-istorijski spomenici kao što su Feliks Romulijana, Lepenski vir, Vinča, zatim RH centri i banje…

Rekli ste da će prvi put biti uloženo dodatnih tri miliona evra u predstavljanje Srbije. Šta se pod tim podrazumeva? Koliko bi sredstava trebalo da za sledeću godinu dobije Turistička organizacija Srbije?

– Ako uzmemo u obzir i ona sredstva koja su bila namenjena za kongresni biro Srbije, TOS je ove godine imao oko 1,6 miliona evra, a sledeće godine će ta sredstva biti uvećana za oko 15 odsto. Ali tome treba dodati i ova tri miliona evra, koja će najvećim delom biti realizovana upravo preko TOS-a. Naša ideja je da odvojimo određena sredstva i za promotivne aktivnosti lokalnih turističkih organizacija.

Iz godine u godinu naša zemlja beleži rast turizma od otprilike 10 odsto, ali se pretpostavlja da ima još minimum 15 odsto neprijavljenih turista. Šta će ministarstvo uraditi po tom pitanju?

– Prvi korak je napravljen donošenjem novog zakona o turizmu, gde je čitav postupak vezan za turističku naknadu i turističku taksu. Lokalna samouprava se uključila u taj postupak, jer će od turističke naknade, kada bude zaživela, njima ići oko 80 odsto prihoda. Mi smo intenzivirali našu saradnju i sa poreskom upravom na tom planu, a turistička inspekcija ima naloge da na najbrži mogući način izađe u susret zahtevima lokalnih samouprava i da intenzivnom kontrolom svede na minimum neprijavljene boravke. Do sada su dobro i detaljno obrađene destinacije u kojima trenutno boravi najviše gostiju, a prema našim analizama smanjen je broj neprijavljenih gostiju.

Nije sporno da turistička inspekcija dobro radi u ovom periodu, ali teško se dolazi do informacija o njihovom angažovanju. Da li treba unaprediti tu službu?

– Ministarstvo ima veoma dobar sajt na kojem se mogu naći sve važnije informacije, a počeli smo da objavljujemo bilten turističke inspekcije, čiji je prvi broj izašao nedavno. Mislim da bi bilo dobro da s vremena na vreme sama turistička inspekcija održava konferencije za novinare, na kojima bi informisala javnost o svojim aktivnostima. Ipak, biće neophodno da se odredi osoba koja će dnevno komunicirati sa novinarima, pogotovo tokom sezone.

Kako se još može doprineti razvoju ove  oblasti?

– Mislim da smo sa ovom strategijom i svim ostalim aktivnostima uspeli da povećamo svest o turizmu kod naših ljudi. Moja poruka za sve čitaoce "Politike", bilo da su oni u ulozi korisnika usluga ili sami razmišljaju o nekom turističkom biznisu, jeste da budu uvereni u to da je turizam budućnost Srbije u poslovnom smislu, ali i po pitanju imidža i boljeg prijema Srbije u svetu. Svako na svoj način idejama, konkretnim poslovnim aktivnostima, može i treba da doprinese razvoju ove oblasti. Veliki je broj malih, nevidljivih stvari, od ljubaznosti prema gostima, preko čistoće i estetskog izgleda naših gradova i zemlje u celini, koji na hiljadu načina mogu pomoći turizmu Srbije.

-----------------------------------------------------------

Popravka puteva

Veliki problem kod nas je infrastruktura, tačnije putevi. Do kojih turističkih centara će biti izgrađeni, odnosno popravljeni već postojeći putevi?

- Do svih onih područja za koje mi smatramo da su prioritetni. Svakako Stara planina, Divčibare i Golija. To su tri destinacije gde praktično krećemo od nule. Osim toga tu su Fruška gora (izgradnja zaobilaznice), Sokobanja (povezivanje sa autoputem), zatim popravljanje kvaliteta puteva u drugim našim banjama i turističkim centrima. Imamo dobru komunikaciju sa Ministarstvom za kapitalne investicije sa kojim zajedno dogovaramo turističke prioritete, a oni pored toga dodatno ulažu sredstva u revitalizaciju puteva.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.