Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Slikari spasili freske u Žiči

Slikari spasili freske u Žiči
Конзерватори су и јуче пословали око спасених фресака на улазу у цркву Фото Г. Оташевић

Žiča – Zemljotres je 3. novembra iza ponoći uzdrmao zidove i živopise crkve Svetog spasa u manastiru Žiča, i iz vekovnog ležišta pomerio dve freske koje krase bočne strane u ulaznoj kuli bogomolje. Freske iz 14. veka s likovima svetaca Petra i Pavla već su krenule, ali su ih, još u osvit zore, zaustavili slikari i konzervatori iz ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije.

To je bila dobra sreća u zlo doba, jer slikari već duže vreme izvode radove u unutrašnjosti ovog hrama, kojima rukovodi mr Radiša Žikić.

– U trenutku zemljotresa bili smo nedaleko, u Mataruškoj Banji, na konaku, i u rano jutro postavili smo skelu u portik crkve. Freske su već počele da se odvajaju i fragmenti da padaju na pod, ali smo uspeli da sprečimo trajno oštećenje neprocenjivog bogatstva – kaže Žikić za „Politiku”.

On navodi da su ovaj deo živopisa uradili najbolji ikonopisci kralja Milutina, Mihailo i Eutihije, u 14. stoleću.

U hram gde je arhiepiskop Sava 1221. godine na Saboru duhovne i svetovne vlastele krunisao svog brata Stefana za prvog srpskog kralja, juče je kročilo mnoštvo sveta. Neki da bi se na službi pomolili, drugi da zapale sveće za pokoj ili zdravlje bližnjih, treći da bi videli kako je ovu ćud prirode u gluvo doba noći preživela srpska svetinja.

Pored paraklisa sa severne strane zatekli smo arhitektu Snežanu Jejić, koja je pomoćnik direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

– Posle vesti o zemljotresu odmah smo došli u Žiču i konstatovali da ima oštećenja ali da crkva Svetog spasa, hvala Bogu, konstruktivno nije ugrožena. Ali, zabrinjava ova pukotina na severnoj strani, koja se pojavila najverovatnije zbog različite strukture zida. Manastir je bio bombardovan za vreme Drugog svetskog rata i rađen je novi zid, pa je sastavno mesto dva različita materijala najslabija tačka, i tu je došlo do pucanja. Zatražićemo stručnu ekspertizu statičara sa Građevinskog fakulteta, ali verujem da ovo neće biti neki veliki problem – naglasila je Snežana Jejić za naš list.

I ona ističe da su konzervatori, koji su ovih dana već poslovali u crkvi, uspeli da sačuvaju dragocene freske na ulazu.

– Naši stručnjaci reagovali su u pravi čas jer su te freske svakog trenuta, s nekim jačim potresom, mogle da se sruče. Inače, nije došlo ni do kakvog pomeranja u donjim zonama crkve koje su temeljno sanirane pre 20 godina, a sada se pokazalo da je to bilo veoma dobro urađeno – kazala je Jejić.

Inače, pored pukotine na severnoj strani i oštećenja živopisa, pojavile su se i pukotine u potkupolnom prostoru i na prozorima u gornjim zonama crkve.

– Manastiri Sopoćani i Studenica nisu oštećeni u ovom zemljotresu. To su izvestile naše stručne ekipe koje ovih dana izvode radove u ta dva spomenika pod zaštitom Uneska, rekla je Snežana Jejić.

Manastir Žiča je kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju zbog arhitektonskih i umetničkih vrednosti. crkva datira s početka 13. veka, ona je krunidbeni hram srpskih vladara. Oslikavanje je rađeno posle Studenice (1208–1209) pošto su živopisci došli ovde i uradili freske Hristovo raspeće i Uspenje presvete Bogorodice.

Gordana Tošić, direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu, ističe da su velika oštećenja pretrpele crkva Svete trojice iz 19. veka u tom gradu, kao zgrada starija od stoleća i zaštićena kao prirodno dobro, u kojoj je sedište zavoda.

– Zemljotres je, nažalost, pričinio izuzetno velike štete u satarom gradskom jezgru Kraljeva koje je kulturno-prostorna istorijska celina. Stradali su mnogi pojedinačni objekti i naš zavod je prvog jutra posle zemljotresa obrazovao nekoliko ekipa koje su načinile uvid u trenutno stanje spomeničke baštine u ovom kraju – kazala nam je Gordana Tošić.

G. Otašević

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.