Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Slovenska košulja Mire Brtke

Slovenska košulja Mire Brtke
Ципеле Ендија Ворхола Фото М. Мијушковић

Novi Sad – Na prvi pogled neka poređenja izgledaju nemoguća. No, to ne znači da se ne mogu poduzeti i primeniti. Ne radi se o drskosti – Endi Vorhol i Mira Brtka su stvaraoci različitih statusa među kojima ima mnogo međusobnih sličnosti. Radi se o umetnicima iste generacije: Vorhol je rođen 1928, Brtka dve godine kasnije. Sličnog su porekla – Endi je rođen u Pitsburgu, u porodici iseljenika iz Slovačke, Mira je vojvođanska Slovakinja, koja je deo svog srednjoškolskog školovanja provela u Bratislavi – kaže Sava Stepanov, autor izložbe „Jedan (ne)mogući kontakt: Vorhol–Brtka“.

Izložba, u organizaciji Novosadskog sajma i Galerije „Bel art“, otvorena je juče u Kongresnom centru „Master“ u okviru međunarodne sajamske manifestacije „Art ekspo“, koja se po 16. put održava u Novom Sadu.

Neobična postavka obuhvata reklamne ilustracije koje je rodonačelnik pop-arta Vorhol radio za proizvođača cipela „Miler“ i modni časopis „Glamur“ (1949. godine), kao i seriju grafika „Cipele sa dijamantskom prašinom“ (1980). Izloženi su, takođe, i modeli haljina čiji je kreator vojvođanska multimedijalna umetnica Brtka, koja je završila režiju na Akademiji za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu (1953), a potom i akademiju likovnih umetnosti u Rimu (1963).  

– Jedna od podudarnosti u opusima Vorhola i Brtke stiče se u susretu njihovih „sporednih“ umetničkih aktivnosti. Oboje, svako na svoj način, bavili su se modom. Vorhol je u svojim ranim radovima, koji pripadaju domenu mode, hodio ka „čistoj“ umetnosti, dospevši tako do univerzalne inauguracije pop-arta. Brtka je zanimanje za modu iznašla na drugom koloseku svojih već ustanovljenih umetničkih aktivnosti. Kreatorski dar otkrila je kao saradnica na filmu „Krilate svinje“ (1968) poznatog italijanskog reditelja Paola Pjetranđelija – kaže Stepanov.

Rediteljka i umetnica, tom prilikom, koncipira kostime za film, ali počinje i da stvara modne kreacije, unoseći slovenske elemente i kolorit u moderno odevanje, što daje pečat italijanskoj modi toga vremena. Od tada postoji izraz „camicione slavo“ (slovenska košulja), kako je zabeležio i čuveni časopis „Vog“. Takve haljine su poznih šezdesetih godina prošlog veka bile u modi i kod nas, a Brtka ih je radila zahvaljujući saradnji sa beogradskim „Centrotekstilom“ i „Jugoeksportom“.

M. Mijušković

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.