Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hladna poslastica za tople dane

Hladna poslastica za tople dane
Сладолед од црног сусама

Sećate se kada ste prvi put probali sladoled od papaje? Ili pistaća? Nije bilo tako davno kada ste osetili ukus ove ledene poslastice s dodacima keksa. Ali, sladoled od morskih plodova, slanine, džigerice i vijagre… verovatno niste probali. Jedino, ukoliko niste posetili Zemlju izlazećeg sunca, možda upravo u vreme kada cvetaju trešnje, i odlučili da reskirate naručivši – sladoled od hobotnice!

Japan je, naime, zemlja koja je na vodećem mestu po broju najbizarnijih vrsta sladoleda. Ova ledena poslastica sa ukusom morskih plodova u Japanu je omiljena.

Naravno, u spremanju neobičnih vrsta sladoleda Japanci su otišli i korak dalje. Napravili su i sladoled od crnog susama kojim u mnogim zemljama posipaju kolače ili neke od slanih specijaliteta, ali niko se do marljivih Japanaca nije dosetio da ga uvrsti i u recept za pravljenje crnog sladoleda. Svoje mesto u pripremi našao je, naravno, i zeleni čaj.

U svojim domišljatim kulinarskim eksperimentima, odlučili su da iskoriste, verovali ili ne, i ugalj. Eto vam još jedne kugle crnog sladoleda. Navodno, ovaj desert je jako sladak i, ako je verovati napisima u stranoj štampi, ima ukus vanile.

U smišljanju novih kulinarskih specijaliteta Francuzi mogu da stanu na čelo kolone u istoriji kulinarstva. Ako ste pomislili da se delikatni Gali nisu potrudili da upišu i u knjigu kulinarskih bizarnosti, grdno ste pogrešili. Sladoledom od, čega drugog do – guščje džigerice i kavijara, kuvar Filip Fur opasno konkuriše da se popne i na vrh tvoraca čudnih ukusa. Uostalom, zašto bi se guščja džigerica i kavijar služili samo uz šampanjac! Mogu da posluže i kao desert na trpezi nešto bogatijih ljubitelja ovih specijaliteta.

Nacija koja se baš i ne može pohvaliti visokim dometima u oblasti kulinarstva, može da se podiči sladoledom od slanine. Iako je ideja o sladoledu od slanine prisutna dugi niz godina, tek je čuveni britanski kuvar Heston Blumental odlučio ozbiljno da se pozabavi eksperimentisanjems masnomslaninomu obliku deserta. Njegov američki kolega, Dejvid Lebovic,otišao je i korak dalje i postigao uspeh sa sladoledom od –kandirane slanine.

Da se od šargarepe prave razne poslastice, dobro znamo i mi u Srbiji. Ali, kada se doda i kari, prilično je jasno da imamo još jednog kandidata za ovajmali popis kulinarskih bizarnosti. Za one koji nisu znali, kari je indijska mešavinazačina – obično kima, indijskog šafrana i korijandera.

Da biste shvatili zašto je na listi bizarnih ledenih poslastica i sladoled od krompira, evo objašnjenja. Želeći da oživi prodaju sladoleda iz kamiona, američka firma „Aunt Bessie” iskoristila je upravo ovu poslasticu, a u njoj su: grašak, kobasice, sos od mesai – krompir pire. Jedino čega nema je – sladoled.

I na kraju ove male liste – sladoled od vijagre! Reč je o mešavini zelenog i belog sladoleda, a njegovi tvorci u poslastičarnici „The Icecreamists”, koji su nedavno izbacili na tržište sladoled od majčinog mleka, tvrde da ima isti efekat kao mala plava tableta!

--------------------------------------------------------

Običan a dobar

Za sve one koji vole stari, dobri sladoled od vanile, čokolade, raznog voća…, evo nekoliko jednostavnih, brzih i jeftinih recepata za pripremanje jedne od najpopularnijih poslastica na svetu.

Voćni sladoled

– 4 žumanca i 100 gr prah šećera umutiti

– umutiti 2 šlaga

– umutiti 4 belanca

Sve spojiti i mutiti još malo, sipati u rebrasti pleh i ostaviti da se malo zaledi. Umutiti čašu ekstra kiselog mleka, čašu kristal šećera i čašu bilo kog voća i sipati preko prethodno napravljene mase.

Sladoled od čokolade / malage

Četiri žumanca umutiti sa 100 gr šećera u prahu. Umutiti belanca. Umutiti dve kesice šlaga s mlekom. Sve izmešati. Polovinu sipati u pleh, a u drugu polovinu dodati kakao ili čokoladu i sipati u pleh (ovde mogu da se dodaju i vanilin šećer, mleveni orasi, bademi, lešnici; ako se dodaju rum, suvo grožđe i kap ekstrakta maline dobije se malaga sladoled).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.