Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Maje ne ukazuju na propast sveta

Maje ne ukazuju na propast sveta
Поравнање планета са центром галаксије: 21. децембра 2012. године (Фото natural.com)

Ideja da će kraj sveta da se dogodi 21. decembra 2012. u poslednjih nekoliko godina privlači sve više pažnje. Na tu temu su postavljeni brojni sajtovi, vode se rasprave na forumima, pisani su blogovi iknjige, snimljen je i holivudski film „2012” Rolanda Emeriha. Iako naučnici većinom odbacuju ovu tvrdnju, kustosi Muzeja prirodnih nauka u Hjustonu iskoristili su proročanstvo ne bi li privukli posetioce da vide svet drevnih Maja, piše „Glas Amerike” na srpskom.

Film koji se prikazuje u planetarijumu muzeja bavi se mitovima i obredima drevnih Maja, koji su naseljavali jug Meksika i centralnu Ameriku. Bavi se i kalendarom koji su koristile Maje, koji je podeljen na tzv. baktune od kojih svaki sadrži 144.000dana.

Na nekim kalendarima, koji su sačuvani, kraj sveta bi trebalo da se dogodi na dan koji je prema našem računanju vremena 21. decembar 2012.

– Doći će do poravnanja sa centrom galaksije 21. decembra, a i 13. baktun Maja počinje upravo 21. decembra, što je dovoljno da se zapitamo da li je sve to povezano – ukazuje Kerolin Samners, potpredsednica odeljenja za astronomiju i fiziku u muzeju, koja je nadgledala realizaciju filmskog projekta.

Film ukazuje da Maje nisu automatski predskazivale katastrofu. Samners dodaje da je kraj vremenaza Maje generalno bilo isto što i početak novog veka ili milenijuma za nas.

– Izgleda da je to bio povod za slavlje. Ne postoji indikacija na veliku propast u Majinim spisima. Oni su verovali u kraj vremena i govorili su o velikim poplavama. Sve je to bilo tema njihovih diskusija, ali to nisu povezivali sa kalendarom.

Kako bi privukli posetioce u svet drevnih Maja, Samners i njen tim obišli su četiri različita mesta u Meksiku i Gvatemali, gde su snimili ekstremno široke kadrove ruševina. Uz pomoć kompjuterske grafike prikazali su kako su ti gradovi možda izgledali pre nekoliko vekova, kada su bili centri izuzetnih matematičkih i astronomskih dostignuća Maja, a posetioci muzeja u Hjustonu mogu da vide i relikvije drevnog naroda.

Kustos Dirk van Turenhut priprema još veću izložbu za 2012. godinu, kako bi se poklopila sa datumom „kraja sveta”.

– To će biti kombinacija informacija koje smo prikupili sa raznih strana kako bismoispričali priču o kulturi Maja, drevnih Maja, kolonijalnih Maja i modernih Maja – ističe Van Turenhut koji smatra da je njihovo znanje dragoceno i nedovoljno istraženo.

– Drevni glasovi govore kroz samo nekoliko ljudi u svetu koji mogu da čitaju i dešifruju pismo Maja – podseća kustos i dodaje da su ruševine drevnih Maja i dalje izvor novih informacija o misterioznoj civilizaciji i njenim dostignućima. Cilj muzeja je, kaže Van Turenhut, da ljudima pokaže da je civilizacija Maja mnogo složenija od izmišljenih predskazanja o smaku sveta.

--------------------------------------------------------------------

Nestali zbog ekoloških promena

Civilizacija Maja je nestala pre oko 500 godina, najverovatnije zbog ekoloških promena koje su ugrozile njihovu poljoprivredu. Međutim preci Maja i dalje žive na poluostrvu Jukatan i u delovima centralne Amerike, dok su mnogi emigrirali u Hjuston. Uz pomoć njihovog znanja jezika Maja, naučnici su uspeli da odgonetnu drevne hijeroglife, a stručnjaci u ovoj oblasti rade na univerzitetu u Teksasu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.