Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Brzom prugom od banje do suda

Brzom prugom od banje do suda

Novi zubi zaposlenih u „Železnicama Srbija”, koji su ovo javno preduzeće koštali 17,8 miliona dinara i rehabilitacija u banjama za 331 osobu u iznosu od četiri miliona dinara – u skladu su sa zakonom. Tako bar tvrde nadležni u ovom javnom preduzeću u odgovoru Državnoj revizorskoj instituciji. Njihova opravdanja kontrolorima državnih para nisu, međutim, bila dovoljno ubedljiva, pa su revizori zbog nenamenskih troškova za banjsko lečenje podneli i krivične prijave. Pred sudom su se našla imena i adrese onih osoba koje su odmarale u banjama, a nisu na spisku zaposlenih u ovom preduzeću.

Kada je o stomatološkim uslugama reč u „Železnicama” kažu da oni nisu plaćali privatnim zubarima, već su pare otišle Zavodu za zdravstvenu zaštitu železničara, kome su ujedno i osnivači. Međutim, revizori objašnjavaju da su ove usluge izuzete Zakonom o zdravstvenom osiguranju i da je time pričinjena šteta ovom preduzeću.

Za banjsko lečenje penzionera ili članova porodica zaposlenih u „Železnicama” takođe imaju spremno opravdanje za revizore. Praktično su pozajmili četiri miliona dinara sindikatima, jer su, kako tvrde, krajem 2010. potpisali ugovor o vraćanju zajma. Šta se tu zaista desilo utvrdiće sud. Revizori su otkrili i to da su preduzeću dostavljani vaučeri bez ikakvih podataka o korisnicima banjskog smeštaja. Tako su, oni koji su imali tu sreću da na poklon dobiju ovaj vaučer, a pri tom nisu zaposleni u „Železnicama”, odmarali u hotelu „Železničar” u Vrnjačkoj Banji. Prema navodima državnih revizora, od 888 radnika koji su bili na spisku gostiju ovog hotela, čak 331 osoba ne nalazi se na spisku zaposlenih u ovoj firmi. O trošku ovog javnog preduzeća može se letovati u Šušnju i u Sutomoru u Crnoj Gori.

Čini se ipak da su najveće nepravilnosti uočene u oblasti javnih nabavki. Ovo preduzeće ih je u najvećem broju slučajeva izbegavalo tako što je usitnjavalo nabavke za automobilske gume, klima-uređaje, tucani kamen….

Suprotno zakonu, isplaćeno je četiri milijarde dinara proizvođačima i remonterima šinskih vozila u vidu bespovratnih kredita preko Fonda za razvoj, navodi se u izveštaju.

U „Železnicama”, pak, tvrde da je naručilac bila vlada preko Fonda za razvoj, a da su oni samo bili indirektni korisnici. I ova žalba je odbačena.

Kontrolori trošenja državnih para uočili su i da ovo preduzeće ne plaća PDV, kao ni porez na dohodak građana po osnovu besplatnog prevoza koji koriste zaposleni u „Železnicama” i članovi njihovih porodica. Revizori napominju da se u ovom javnom preduzeću ne vodi evidencija o iskorišćenim besplatnim kartama i da zato nisu u mogućnosti da obračunaju iznos duga na ime ovog poreza.

Nadležni u ovoj firmi ipak tvrde da su uredno vodili evidenciju i da je obračun urađen korektno.

Na spisku zamerki nalazi se i nenamensko trošenje para za reprezentaciju. Poslovni ručkovi, smeštaj u hotelima, pokloni poslovnim partnerima za Novu godinu koštali su ovu firmu čak 100 miliona dinara. Pri tome je desetina te sume prebacila godišnji plan. Samo sindikalci u ovom preduzeću za ručkove u kafanama platili su devet miliona dinara. Problem je što se revizori iz priloženih računa nisu uverili da su ti troškovi nastali u poslovne svrhe.

U „Železnicama” i ovo negiraju i naglašavaju da su po ovom osnovu čak i uštedeli. Oni kažu da su na reprezentaciju potrošili 52.000 dinara, a da je godišnjim planom predviđeno 60.000 dinara.

U obrazloženju, zašto nisu raspisivali javne nabavke za poklone, između ostalog se navodi da su na primer reprezentativni kompleti za poslovne partnere veoma specifični. Oni obuhvataju više raznorodnih artikala, a većinu čine ručno pravljeni unikatni umetnički artikli koji se u posebnim prilikama uručuju poslovnim partnerima.

Na listi primedaba je i nepopisana imovina, kao i stanovi u vlasništvu ovog preduzeća, neusklađenost obaveza po osnovu dugoročnih kredita i potcenjene kursne razlike.

U „Železnicama” se ne slažu sa revizorima po pitanju popisa stanova. U ovom preduzeću tvrde da se stanovi popisuju svake godine i da od 702 stana kojima raspolažu u Srbiji za 128 nije bilo moguće pribaviti dokumentaciju.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.