Uz Hvidru i Svidra

Od našeg stalnog dopisnika
ZAGREB, 8. januara – Službena politika u Hrvatskoj uverava kako u toj zemlji nema diskriminacije po nacionalnoj ili verskoj osnovi i da su svi građani pred zakonom i državnim organima u potpunosti jednaki i ravnopravni. U praksi, međutim, to često izgleda drugačije, o čemu najviše znaju srpski povratnici iz ratnog izbeglištva, ali i oni iste nacionalnosti koji su tokom rata ostali u Hrvatskoj. Reč je o Srbima koji su bili u Hrvatskoj vojsci i ratovali za "hrvatsku stvar", ali je na kraju ispalo da im ni to nije bilo dovoljno da ih spase od nacionalne diskriminacije i šikaniranja.

O tome govori i najnovija vest iz Splita: grupa bivših pripadnika Hrvatske vojske srpske nacionalnosti odlučila je da osnuje vlastito udruženje veterana proteklog rata da bi se izborili za svoja prava i protiv diskriminacije kojoj su izloženi u sredini u kojoj žive, a koja se najčešće ispoljava kroz oduzimanje stanova i nemogućnost zapošljavanja, ali i veoma otežano ostvarivanje ostalih osnovnih i statusnih prava. Po ugledu na postojeću organizaciju Hvidra (Hrvatski veterani i invalidi domovinskog rata), od koje do sada nisu imali koristi a ni zaštitu, iako su ratovali na hrvatskoj strani, njihova će se zvati Svidra (Srpski veterani i invalidi domovinskog rata).

U tom organizovanju pomaže im poznati splitski borac za ljudska prava Semina Lončar, koja u tom najvećem dalmatinskom gradu vodi Centar za razvoj demokratije. Godinama je primala žalbe i pritužbe od pripadnika HV-a koji su bili šikanirani i diskriminisani na različite načine zbog svoje ili nacionalnosti svojih roditelja, pa dobro poznaje ovu mučnu temu jer ih zastupa u brojnim postupcima pred nadležnim organima. O tome kaže: "Posle toliko godina čekanja da ostvare zakonska prava shvatili su da su izigrani i da se moraju organizovati kako bi privukli pažnju javnosti i izborili se za ono što im po zakonu pripada" – kaže ona i napominje kako su samo zato što su druge nacionalnosti – srpske – pripadnici HV-a posle povratka s ratišta izbacivani iz stanova, izgubili su radna mesta, a i ostala zakonska prava ostvaruju znatno teže od svojih saboraca Hrvata. "Samo u Splitu u sedam slučajeva su deložirani iz stanova, jer su im roditelji navodno neprijateljski delovali dok su im deca bila na prvoj liniji. Država ih još diskriminiše. Vlada kaže da su prema zakonu svi isti, ali u praksi to tako ne funkcioniše", ističe Semina Lončar i navodi primer jednog takvog borca iz Ploča protiv koga Ministarstvo odbrane RH vodi postupak za deložaciju zato što je njegovom ocu, bivšem pripadniku JNA, oduzeto stanarsko pravo pošto je posle hapšenja u septembru 1991. godine izbegao iz Hrvatske, što se u hrvatskoj pravosudnoj praksi u takvim slučajevima tumači kao "neprijateljsko delovanje protiv Republike Hrvatske". Istovremeno, izbeglištvo Hrvata se ocenjivalo kao opravdan čin. "Na hiljade pripadnika Hrvatske vojske nasilno je upalo u tuđe stanove i dobilo pravo na njihov otkup. Branitelju iz Ploča nije dozvoljen otkup stana njegovih roditelja samo zbog nacionalnosti" – napominje Semina Lončar.

Na vest da grupa bivših pripadnika Hrvatske vojske srpske nacionalnosti osniva svoje veteransko udruženje u postojećoj Hvidri reaguju negativno. Njen predsednik i HDZ-ov zastupnik u Saboru Josip Đakić smatra da se tu radi o "politikantstvu" i tvrdi kako Hvidra svoje članove "ne deli po nacionalnosti" i da svima jednako pomaže. Dvadesetak splitskih Srba bivših pripadnika HV-a koji pokreću osnivanje Svidre ne misle tako, a kada su za tu inicijativu čuli već im se priključuju i iz drugih delova Hrvatske, koji imaju slična loša iskustva zbog svoje nacionalne pripadnosti, iako su ratovali u uniformi Hrvatske vojske.