Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Gazdovanje dvorovima

Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević kaže da lične troškove plaća iz svog džepa
Gazdovanje dvorovima
Туристи у дворском комплексу Фото Бета

Gazdovanje dvorskim kompleksom na Dedinju i status tog kompleksa, o kome od 2001. godine vodi brigu Fond „Kraljevski dvor“, a koristi princ Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra Drugog Karađorđevića, vrlo često dolazi u žižu javnog interesovanja.

Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra Drugog Karađorđevića, vrlo često dolazi u žižu javnog interesovanja. Iako je to interesovanje ponekad izazvano i tekućim, dnevnim političkim razlozima, ono te razloge ipak znatno nadilazi.

Javno razmatranje načina na koji se finansira održavanje dvorskog kompleksa suočava nas, naime, sa čitavim nizom drugih, važnih pitanja, uključujući i ona o odnosu republičkog i monarhističkog uređenja, o burnoj istoriji srpskog monarhizma i republikanizma, o odnosu društva, nauke i politike prema prošlosti, o mestu i i ulozi tradicije u srpskom društvu, o odnosu tradicionalizma i modernosti, da dalje ne nabrajamo.

U svim tim slojevima suočavamo se i s mnogim moralnim pitanjima, takođe i s pravnim nedoumicama, zbog toga što je dvorski kompleks na Dedinju, tokom vremena, menjao svoj pravni status, pošto je revolucionarna vlast 1947. godine konfiskovala to privatno imanje potomaka kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, kao i njihove druge posede.

Postavši državna svojina, Beli dvor je pretvoren u centralno zdanje ovog kulturnog i istorijskog kompleksa, kao rezidencijalni objekat u kome je do 2000. godine odselo oko 200 šefova država i vlada i drugih uglednika iz sveta.

Tokom nekoliko decenija, država je vodila brigu o kompleksu na Dedinju, da bi ga posle 2000. godine, u potpuno promenjenim istorijskim, državnim i političkim okolnostima, dala na korišćenje Fondu „Kraljevski dvor“.

Od tada do danas, način na koji i država i Aleksandar Karađorđević vode brigu o dvorskom kompleksu ne prestaje da privlači pažnju javnosti.

O nekim od ovih pitanja za „Politiku“ danas govore princ Aleksandar Karađorđević i profesor dr Dragoljub Kavran, član Krunskog saveta, a pišu istoričari dr Predrag Marković i dr Čedomir Antić.

Iako je to interesovanje ponekad izazvano i tekućim, dnevnim političkim razlozima, ono te razloge ipak znatno nadilazi.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.