Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

O Kolarcu pre Kolarca

O Kolarcu pre Kolarca
„Коларац“ на Кнежевом тргу кога више нема

Ovu našu priču o beogradskoj dvorani sa „biografijom” za poštovanje završićemo onim što je starije od ovih 80 godina, čija je proslava sutra, i onim što će se tek desiti. Dakle, malo i o predistoriji ovog kultnog mesta u kulturnom životu prestonice, o Kolarcu pre Kolarca, ali i o tome šta toj kući budući dani (do)nose. 

Počnimo od onoga bez koga ove priče ne bi ni bilo – od Ilije Milosavljevića, sina abadžije iz Kolara, kod Smedereva, koji će jednom i imenom postati Kolarac. Obdaren retkim trgovačkim i drugim talentima te vrste, on će se sve više i više ekonomski uzdizati, a jednoga dana taj bogati čovek će plodove svog uspeha deliti sa narodom i – njemu ih ostaviti. Kada mu je umrla obožavana supruga, a kako dece nisu imali, Kolarac je ubrzo osnovao Književni fond sa svojim imenom. Posle, pred kraj života (1878), u svom testamentu, sačinjenom „pri zdravom razumu i čistoj svesti”, on zahteva da se od svih njegovih imanja obrazuje fond iz koga će se vremenom podići univerzitet, ili universitet, kako ga on i drugi u to vreme nazivaju.

Posle smrti, u ostavštini Ilije M. Kolarca bila je imovina procenjena na jedan milion u zlatu plus 20.000 dukata u gotovini. Ali, kako to često biva, takav testament nije se dopao nekima iz njegove „ožalošćene porodice” (pre svega dvema sinovicama) i – sudovi su radili svoje, a fondovi čekali na njihove ne baš brze presude. Ko zna, da tog sudovanja nije bilo, možda bi ova Kolarčeva zadužbina, koju obično Kolarcem zovemo, bila još starija i slavila neke druge jubileje.

Vera Stojanović, direktorka Centra za muziku u pomenutoj ustanovi, očigledno dobro upućena u istoriju ovih dešavanja, priča nam kako je današnji Trg republike, a nekad Knežev trg, većim delom bio u posedu ovog dobrotvora:  

– Tu se nalazila i kafana „Kolarac”, zatim porodična kuća, koja je jedno vreme bila i Austrijski konzulat, i pošta u kojoj je pozvonio prvi telefon u Srbiji. U kafani je postojao i jedan bogat kulturni život, što na njihovoj pozornici, što na bioskopskom platnu.

Fino je to mesto bilo, moguće je da je tu svratio i čuveni  indijski pesnik Rabindranat Tagore, kada je 1928. bio u kratkoj poseti Beogradu, jer se u to gostovanje uključila i Kolarčeva zadužbina. Međutim, kako je grad menjao svoje lice došao je trenutak da se „našminka” i Knežev trg, na kome su već reprezentativne zgrade Narodnog pozorišta i današnjeg Narodnog muzeja. Tamo pred rat, Beograđani su poželeli neku drugačiju panoramu trga i okoline, sa novim zdanjima, delom i sa kulturnom namenom, pa je u tom smislu raspisan i nikad nerealizovani konkurs. Uskoro je došao rat, pa ono što sam grad nije porušio srušili su u aprilu 1941. nemački avioni. Zajedno sa čuvenim „Kolarcem”. Posle rata pojavio se i ovaj ugostiteljski „imenjak”, u najbližem susedstvu Zadužbine, u Knez Mihailovoj ulici.

Od Mirjane Lazarević, urednice programa Centra za muziku, čujemo i o nekim aktuelnostima i novostima koje se ovde spremaju. U njihovoj prvoj programskoj liniji ostaju publici već dobro poznati „Velikani muzičke scene”, kakvi su i dvojica violinista – Nemanja Radulović i Robi Lakatoš – gosti ovoga vikenda na proslavi jubileja ove kuće.

Posle uspešnog starta projekta „Kako slušati koncerte”, to jest „Male škole bontona” (za decu od pet do 10 godina) za obrazovanje i stvaranje nove publike, sprema se i škola za odrasle, one koji su u mladosti svirali... pa bi ponovo. U planu su i novi ciklusi, možda i „Metropliten uživo”, te nove komunikacije sa publikom, blagajna onlajn... Kolarac za neke nove decenije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.