Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Užasi rata na Gojinim grafikama

Užasi rata na Gojinim grafikama
Са ра­зу­мом или без ње­га, ба­кро­рез, Фран­си­ско де Го­ја

Živopisne ali potresne grafike Fransiska de Goje, objedinjene pod imenom „Užasi rata i ratna fotografija” koje će od sutra u 19 sati u galeriji Instituta Servantes (u saradnji sa Akademijom San Fernando) biti pred beogradskom publikom, nisu slučajno baš ove godine u našoj zemlji.

Postavka namerno koincidira sa proslavom 50. godišnjice Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću. Jer, naš jedini nobelovac bio je veliki proučavalac i ljubitelj Gojinog slikarstva. Pored toga, ova 82 rada specifična su i zato što velikog španskog umetnika predstavljaju iz jednog posebnog ugla – kao preteču fotoreportera, kao čoveka koji je svojim grafikama nepristrasno beležio užase ratnih razaranja.

U stilu Vilijama Hauarda Rasela (1820-1907), jednog od prvih ratnih dopisnika modernog doba, novinara londonskog „Tajmsa”, koji je istinito izveštavao o Krimskom ratu, zbog čega je u svojoj zemlji proglašen izdajnikom, Goja predstavlja španski rat protiv Napoleonovih trupa (1808–1814) onakvim kakav on jeste – užasan. Kako je to u katalogu koji prati dela napisao Enrik Gonzales: „Ne možemo gledati njegove Užase a da ne osetimo jedan blagi stid pred sopstvenom ljudskom prirodom. To je efekat, neprijatan, ali zdrav, koji ima istina. A istina nikada nikoga ne izdaje.”

Naslovi dela sami govore: „Sa razumom ili bez njega”, „Sakupljeni mrtvaci”, „Divlja zver”, „Protiv opšteg dobra”... Istovremeno, ove grafike „vanvremenski su mirovni diskurs”, ocenjuje kustos Huan Bordes.

– Njegova osuda je nepristrasna, naizmenično kritikuje surovost obe zaraćene strane. Jezikom brze foto-vesti. Ove slike ponašaju se kao udarci protesta po stolu grafičara i direktno se prenose na našu svest. Gojino predstavljanje rata daleko je od herojskih ideja i ima malo prethodnika u istoriji umetnosti. Međutim, on je svoju genijalnost posvetio cilju koji nije našao odjeka u društvu njegovog vremena. Zato je cilj izložbe, između ostalih, da produži Gojinu kritiku do današnjih dana – kaže Bordes.

Prve ploče za grafike Goja je uradio 1810. a poslednje 1820. godine. Mogu se razvrstati u tri celine: prvu gde su urađene slike autentičnih događaja, drugu koja govori o užasima rata i njegovim socijalnim posledicama i treću koja se bavi političkim posledicama destrukcije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.