Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sinovi najčešći nasilnici nad starima

Sinovi najčešći nasilnici nad starima

Svaka deseta stara osoba u našoj zemlji trpi nasilje u porodici, a vinovnici su najčešće najbliži i najrođeniji članovi porodice – sinovi, ćerke i unuci. Polna statistika svedoči da su starije žene češće žrtve porodičnog nasilja, a prosečna starost žrtava jeoko 70 godina. Najveći broj izvršilaca ovog nasilja ima između 35 i 45 godina, a slučajevi partnerskog nasilja u „trećem dobu” izuzetno su retki.

Ovo su samo neki od zanimljivijih podataka istraživanja pod nazivom „Nasilje nad starijima – Studija o nasilju u porodici” koje su Crveni krst Srbije i njihova mreža „HumanaS” realizovali u saradnji sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Nevenom Petrušić, u okviru regionalnog projekta „Dijalog organizacija civilnog društva o pitanjima starijih na Zapadnom Balkanu”. Autori tog istraživanja napominju da su korišćeni podaci koji se odnose na slučajeve nasilja u porodici, povodom kojih su policijske uprave u Novom Sadu i Nišu nadležnim tužilaštvima podnele krivične prijave.

Policijska uprava u Novom Sadu je tokom 2010. godine evidentirala 31 krivično delo nasilja u porodici, koje je izvršeno prema starijima od 65 godina, a najstarija osoba koja je pretrpela nasilje u porodici imala je 81 godinu. Najstariji vinovnik nasilja je muškarac od 77 godina, najmlađi je takođe muškarac (unuk) od 26 godina. Podaci govore da su sinovi najčešći vinovnici nasilja nad starijim osobama.

Tokom 2010. godine Policijska uprava u Nišu evidentirala je ukupno 17 krivičnih dela nasilja nad starijim osobama u porodici, a Centar za socijalni rad u Nišu je u istoj kalendarskoj godinizabeležio 24 slučaja nasilja nad starijim osobama u porodičnom kontekstu, što autori istraživanja tumače kao nespremnost starijih osoba da policiji prijave članove svoje porodice kao izvršioce i time ih izlože eventualnom kažnjavanju. U ispitivanom uzorku najstarija žrtva nasilja u porodici imala je 87 godina, a broj starijih žena koje su pretrpele nasilje u porodici veći je od broja starijih muškaraca.

Podaci takođe govore da vinovnici nasilja uglavnom koriste fizičku snagu, pri čemu je u tri od ukupno 26 prijavljenih slučajeva korišćeno oruđe – drvena palica, odnosno neidentifikovano „tupo oruđe”. Dr Dragan Radovanović, predsednik Crvenog krsta Srbije, kaže da rezultati ovog istraživanja ruše mit o patrijarhalnoj porodici u kojoj su snažne emotivne veze i otkrivaju da su stari ljudi često žrtve porodične nesloge.

– Specifičnost ove vrste porodičnog nasilja je u tome što stari ljudi ne žele da prijave nasilničko ponašanje bližnjeg svog. Razapeti između emocija, sopstvene ugroženosti i straha, veliki broj starih trpi fizičko i emocionalno nasilje i ne usuđuje se da potraži pomoć iz bojazni da će nasilje eskalirati ako nekome prijave zlostavljanje. Iskustvo u radu sa starim ljudima govori da je siromaštvo jedan od najvećih generatora nasilja u porodici – kaže dr Radovanović.

Naš sagovornik dodaje da je nasilje nad starima jedna od najviše čuvanih porodičnih tajni, jer su vinovnici ovog nasilja najbliži ukućani – sinovi, kćerke, snaje, zetovi i unuci. Ovu tajnu delimično razotkrivaju podaci centara za socijalni rad o tome da je, primera radi, u toku 2010. godine prijavljeno 1.500 slučajeva nasilja nad starima u našoj zemlji.

Katarina Đorđević

-----------------------------------------------------------

Ne daju im novac od penzija

Dr Radovanović kaže da je istraživanje Crvenog krsta Srbije iz 2009. godine pokazalo da 2,4 odsto starih ljudi trpi takozvano ekonomsko nasilje, odnosno nema slobodu raspolaganja sopstvenom penzijom. Naime, oni vrlo često daju svoje čekove i svoje kreditne kartice naslednicima koji taj novac ne koriste za podmirivanje potreba starih ljudi. Neretko se dešava i da srodnici svoju „ljubav” i „brigu” uslovljavaju potpisivanjem ugovora o doživotnom izdržavanju i nakon overavanja ovog ugovora prestaju da vode računa o njima, pa se stari ljudi obraćaju za pomoć Crvenom krstu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.