Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Događaj koji je ušao u legendu i knjige

Događaj koji je ušao u legendu i knjige

Prokuplje – U selu Stara Božurna kod Prokuplja, tačno pre sto godina, 11. novembra 1912. godine, u kući Stevana i Petrije Stojanović, rodio se Nikodije, jedan od devetoro dece (tri sina i šest kćeri) ovih uglednih seljaka.

Iako je narod ovde preko svojih pleća podneo mnoge ratove i žrtve, niko nije mogao da pretpostavi da će Nikodije ući u istoriju, u knjige i pesme. Njegovo ime danas nose jedna osnovna škola i jedna fabrika u Prokuplju, a i ulice u ovom gradu i u Nišu.

Prošlo je i 70 godina od smrti Nikodija Stojanovića Tatka, čiju je sudbinu opisao Dobrica Ćosić u romanu „Daleko je sunce”. U njemu je data dilema boraca da li se pred ofanzivom neprijatelja treba povući u Šumadiju, ili ostati na Jastrepcu, uz svoj narod, skrivajući se po šumi. Za prvo se zalaže Pavle, a za drugo Uča.

Tako je i bilo u Topličkom partizanskom odredu: komandant Dimitrije Pisković Trnavac sa većinom boraca odlazi sa planine, a Tatko sa manjim delom ostaje. Skriveni u dvema zemunicama oni su dočekali veliku poteru koju je organizovao Milan Aćimović, ministar unutrašnjih poslova u Nedićevoj vladi.

Na jednu od njih, u kojoj je bilo 11 boraca, potera je naišla 13. avgusta 1942. godine. Na poziv da se predaju, odgovorili su prkosno da se oni ne predaju „narodnim neprijateljima”, a potom je njih osmoro ispalilo metke sebi u glavu.

Sa Nikodijem Stojanovićem Tatkom na čelu, komesarom Odreda, na ovaj način junački su pali i Prokupčani Darinka Nestorović Ljupče, student medicine, i radnik Miodrag Veljković Veljko, zatim seljaci Milun Tošić Lune iz Sečanice, Milojko Nikolić iz Krajkovca, Borivoje Milošević i Borivoje Stanojlović iz Dudulajca, kao i đak Borivoje Kurbanov iz Vranjeva kod Novog Bečeja.

Njihova tela okupator je izložio na glavnom trgu u Prokuplju. Isterivali su građane iz kuća da gledaju poginule. Fotografija ovog događaja obišla je svet. Nju je Tatkovom bratu Vojislavu doturio u zatvor jedan Nedićev žandarm. A podvig boraca ušao je u mnoge knjige i u narodnu pesmu „Kode Tatko”.

Pesnikinja Mira Alečković napisala je poemu „Dvanaest na pločniku“, ukazujući na podvig rodoljuba, ali i na zaslepljenost silnika, koji ne vide da su im tela izložili baš pred spomenikom Topličanima palim u borbama protiv istog neprijatelja u Prvom svetskom ratu. U toj nesreći sreća je što druga zemunica u kojoj je bilo 14 boraca nije otkrivena.

Nikodije Stojanović Tatko je pre rata završio učiteljsku školu, službovao po selima oko Bosilegrada i Prokuplja i bio jedan od najuglednijih intelektualaca tog vremena. U rat je otišao 3. avgusta 1941. godine, kada je ušao i u štab Topličkog partizanskog odreda.

Posle rata proglašen je za narodnog heroja, a skromni spomenik podignut mu je u rodnom selu, gde još stoji i kuća Stojanovića.

Darko Žarić, istoričar Narodnog muzeja u Prokuplju, kazao je za „Politiku” da je Tatkov otac Stevan bio i delegat na prvom zasedanju Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije (ASNOS), ali da su se Stojanovići razočarali u posleratnu vlast, jer je nacionalizacija pogodila i njih: oduzet im je „višak zemlje“, kafana i drugo što je smatrano bogatstvom.

Ovoga 11. novembra, na stoti rođendan Nikodija Stojanovića Tatka, kod njegovog spomenika i rodne kuće u Staroj Božurni biće priređen skromni program koji su pripremili đaci škole koja nosi njegovo ime, a okupiće se i rođaci, predstavnici opština Prokuplje i Žitorađa, boračkih organizacija i muzeja.

Nažalost, ni kuća, ni spomenik nisu uređeni kako zaslužuje ovaj junak, čiji je podvig ravan onima iz antičkih drama. Zemunica na Jastrepcu, koja je bila uređena za posete turista, danas je skoro sasvim zapuštena.

A ostali, koji su pali zajedno sa Tatkom, kao da su potpuno zaboravljeni.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.