Nestašica Meksikanaca
U bliskoj budućnosti Amerika će početi da moli imigrante da pređu granicu kako bi radili u obećanoj zemlji. Dok se širom SAD, u medijima, Kongresu, među prosečnim Amerikancima, i u političkim telima zapenušeno vodi debata o zaustavljanju Latinosa na granici sa SAD, mnogima je promaklo da bi taj problem uskoro mogao sam po sebi da postane "irelevantan". U stvari, kako predviđa Šanon O′Nil, profesor političkih nauka na Kolumbiji "uskoro će se naše debate o imigrantima preokrenuti pa ćemo početi da se nadmećemo kako da podstaknemo Meksikance i ostale radnike iz Latinske Amerike da u dovoljnom broju pređu u SAD".
Prema domaćim statistikama u Meksiku je došlo do "demografske tranzicije": davno su prošla vremena porodica sa desetoro, osmoro, šestoro dece… Meksičke žene danas u proseku rađaju 2,2 deteta što je samo malo više od američkog proseka (2,1). Životni vek povećao se u ovoj latinoameričkoj zemlji na 75 godina, dok je u Americi za dve godine duži.
U poslednjoj deceniji je pet miliona Meksikanaca došlo da radi u SAD. Veliki broj njih radi u poljoprivrednim granama (od branja voća do pakovanja ribljih proizvoda), a mnogi se zapošljavaju kao radnici u građevinarstvu. Zahvaljujući njima, kako pojedinci u Americi priznaju, SAD i dalje mogu da se pohvale relativno jeftinom hranom (u odnosu na primanja) i procvatom građevinarstva.
Ali, ako demografske linije nastave ovim pravcem, Meksiko će prepoloviti svoju aktivnu radnu snagu. U sledećoj deceniji Meksiko će imati pet miliona radnika manje nego što ih je imao u prethodnom desetogodišnjem periodu. A to je upravo broj ljudi koji u potrazi za kruhom pređe Rio Grande. Ukratko, sa manjim rađanjem i dužim životom, Meksiko će dramatično ostariti, a Amerika je obećana zemlja za mlade i zdrave.
Demografija će učiniti ono što politika granica i zidova nije bila kadra. U isto vreme američka bejbi bum generacija sazreva za penziju. Njihova deca koju zovu Iks generacijom malobrojnija je za petnaest miliona. Sledeća je Ipsilon generacija (sada su to bebe ili deca do srednjoškolskog uzrasta). Oni su mnogobrojniji od Iksa, ali će u još većem broju nego njihovi prethodnici stremiti ka profesijama sa visokim kvalifikacijama. To će otvoriti potrebu za radnicima iz Latino zemalja, ukoliko Amerika želi da napreduje. A suočeni sa povratnicima iz Amerike, mnogi mladi Meksikanci odlučiće se da potraže uhlebljenje u svojoj zemlji, umesto da krenu na sever gde se zarađuje više, ali je život težak i lišen zadovoljstava koje pruža domaća kultura.
Amerika bi morala da ima sve to u vidu kad donosi zakone o imigraciji. Nova praktična strategija, kako apeluje profesor O′Nil, uzela bi u obzir demografske zakone i pripremila Ameriku za tržište radne snage u bliskoj budućnosti. Umesto da se blokiraju granice u zemlji koju su izgradili imigranti.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


