Bez ćaskanja za volanom
Na letovanje se najčešće ide autobusom, vozom ili avionom, ali nemalo porodica ipak se odlučuje za "sopstveni prevoz": ako putujete sa decom, tvrde, neuporediva je prednost što možete da stanete i predahnete gde i kada hoćete, pa čak i da negde prespavate na dugom putu do stotine, pa i hiljadu kilometara udaljenog letovališta.
Ako spadate među one koji ni za letovanje ne ispuštaju volan iz ruku, a naročito ako vam je odredište u nekoj od stranih zemalja, pre polaska se obavezno raspitajte šta od dokumenata i opreme treba da ponesete, a posebno o pravilima kojih usput i u zemlji letovanja treba da se pridržavate: ne želite, naravno, da vam revnosni policajci pokvare odmor tako reći pre nego što je i počeo, zar ne?
Uz ispravno vozilo, neophodan uslov za putovanje su i obavezna saobraćajna dokumenta. Vozačima automobila domaćih registracija za ulazak u većinu evropskih zemalja potrebna je "zelena karta" osiguranja i međunarodna vozačka dozvola, odnosno trojezično overeno ovlašćenje za upravljanje tuđim vozilom u inostranstvu.
Međunarodna vozačka dozvola potrebna je za putovanja u Bugarsku, Grčku, Makedoniju, Nemačku, Rumuniju i Tursku, dok je poželjna u Hrvatskoj i Italiji.
Ova dokumenta mogu da se dobiju u vrlo kratkom roku, i to uz nadoknadu od 2.000 dinara za međunarodnu vozačku dozvolu, odnosno 1.500 dinara za ovlašćenje upravljanja u inostranstvu tuđim vozilom ili automobilom uzetim na lizing. "Zelena karta", koja u inostranstvu predstavlja isto što i polisa osiguranja u Srbiji, košta 1.000 dinara, a izdaje je osiguravajuće društvo kod kojeg je zaključeno obavezno osiguranje od auto odgovornosti.
Za putovanje u Crnu Goru, iako se sada prelazi međudržavna granica, "zelena karta" nije potrebna, kao ni međunarodna vozačka dozvola.
Usput, imajte na umu da su u pet od sedam susednih država obavezna non-stop upaljena svetla, bez obzira na doba dana ili noći. Vozači iz Srbije bi to morali da imaju na umu kad kreću u Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Mađarsku ili još dalje. Kazne za neuključena svetla su od 30 do 60 evra.
Pored pravila koja se tiču vožnje sa upaljenim svetlima, pažnju treba obratiti na dozvoljeni nivo alkohola u krvi i ograničenje brzine (dozvoljena brzina u naselju je 50 kilometara na čas, na putu 100, a na autoputu 130 kilometara na čas, osim ako na nekim deonicama nije drukčije označeno). Za razliku od ovih upozorenja, ona za alkohol baš ne pišu svuda. Najrigorozniji po tom pitanju su saobraćajni propisi u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, u kojima vozači ne smeju da imaju ni promil alkohola u krvi. Nešto tolerantniji su u Grčkoj, Italiji, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji, gde je dozvoljena granica do 0,8 promila alkohola u krvi. Ipak, najsigurnije je ne okrepljivati se usput čak ni hladnim pivom.
U svim evropskim zemljama obavezno je vezivanje sigurnosnog pojasa. Svuda, osim u Srbiji, zabranjeno je korišćenje mobilnog telefona u vožnji. Zato se ispričajte pre polaska, a sve što ste zaboravili pri tom, kažite kad se zaustavite na parkinzima ili benzinskim stanicama: kazne za ćaskanje mobilnim dok vozite u većini zemalja su od 20 do 30 evra.
Dakle, svi koji kreću na put u inostranstvo, moraju da se pridržavaju propisa države u kojoj se nalaze; jedino tako putovanje sopstvenim vozilom neće se pretvoriti u moru usred dana – imajte na umu da vam činjenica što ste stranac koji, najčešće, ne govori jezik domaćina, u nekim zemljama neće biti olakšavajuća okolnost.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


