Nedobronamerna kampanja
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 28. aprila – Sa zadrškom od nekoliko dana zagrebački mediji su tek danas izvestili svoju javnost o noti Ministarstva spoljnih poslova Srbije kojom je početkom protekle nedelje od Hrvatske zatraženo da se prekine kampanja protiv presude Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je odbačena krivica Srbije za genocid u BiH. Kako se prenosi, vlada Srbije je službeno protestovala protiv "nelegitimne i nedobronamerne kampanje" u Hrvatskoj posle presude kojom je Srbija oslobođena krivice za genocid u BiH i poziva hrvatsku stranu na zaustavljanje kampanje "onih koji traže reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu" u sporu između BiH i bivše SRJ.
U noti iz ministarstva koju potpisuje Vuk Drašković navodi se takođe kako je "u vreme nedavnih ratova u bivšoj Jugoslaviji Srbija bila jedino mesto gde se takoreći svakodnevno demonstriralo protiv rata i protiv zločina", pa se – kako se prenosi – zaključuje da "niko dobronameran ne može povlačiti znak jednakosti između Srbije i tadašnjeg režima u Srbiji". Takođe se ukazuje da "nekoliko decenija unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".
Službeni Zagreb nije javno reagovao na ovu notu Ministarstva spoljnih poslova Srbije, a današnji "Jutarnji list" prenosi reakcije nekih bivših hrvatskih ambasadora koji se čude ovakvom postupku srpskog ministarstva. Tako politikolog Ivan Grdešić smatra kako je "krajnje nekorektno i nediplomatski da jedna država na takav način reaguje na medije u drugoj državi", pa napominje: "Normalno je da reaguju na službene stavove, izjave predsednika Vlade ili Sabora, ali ovo je krajnje neprimjereno i neuobičajeno. Ministarstvo spoljnih poslova jedne države ne bi si smelo dopustiti da komentariše medijske napise".
I bivši hrvatski ambasador Branko Caratan, inače stručnjak za međunarodne odnose, rezonuje slično, dodajući kako je smešno "pozivati se na zločin počinjen pre 50 godina, jer bi se posle toga mogli pozivati na neki drugi od pre 80 godina ili iz srednjeg veka". "Ne može se jedan zločin pravdati drugim, niti se moj zločin može opravdati tuđim. Zločini 90-ih i njihovo kažnjavanje ne mogu se upoređivati s onima iz Drugog svetskog rata", ističe Caratan.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


