Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Moravski manastiri

Moravski manastiri
Миљков манастир

Područje srednjeg Pomoravlja, od sela Gložane (opština Svilajnac) uzvodno može da se nazove moravskom Svetom gorom. Na desnoj obali Velike Morave nalaze se manastiri: Tomić, Dobreš, Devesinje, Radešin, Ivković, Zlatenac i Miljkov manastir (ranije Bukovica). Većina ovih manastira su aktivni, dok su Dobreš i Devesinje u ruševinama. Za turiste i izletnike najatraktivniji su Zlatenac i Miljkov manastir. Do njih se stiže od Svilajnca, preko sela Crkvenac i Gložane asfaltnim putem posle desetak kilometara.
Miljkov manastir potiče iz 1374. godine. Do 1787. zvao se Bukovica. Te godine (pošto su ga Turci spalili) obnovio ga je trgovac iz Gložana Miljko Tomić pa je kasnije po njemu i dobio ime Miljkov manastir. Nekoliko vekova ova svetinja predstavlja centar pravoslavlja u srednjem Pomoravlju.

Oko 1420. godine ovde je (kao i u Manasiji) radila prepisivačka škola. Resavski vojvoda Stevan Sinđelić, poznat po junaštvu u bici na Čegru, završio je školu u Miljkovom manastiru. Početkom XIX veka Miljkov manastir je bio mesto okupljanja Karađorđevih ustanika zbog čega mu je vožd 1808. godine darivao zvono sa natpisom: "Liveno za vlade Vrhovnog Vožda naroda Serbskog Georgija Petroviča". Posle sloma ustanka Turci su spalili manastir. Delimično je obnovljen 1820. godine, a sadašnji izgled datira posle obnavljanja 1856. godine.

Pravi biser moravskih manastira je Zlatenac na desnoj obali Velike Morave sagrađen u vreme despota Stefana Lazarevića. Despot ga je gradio za "ljude od nauke" i u njemu je radila popularna prepisivačka škola. Kao i drugi manastiri, i Zlatenac je doživeo sudbinu višestrukog rušenja i obnavljanja. Sestrinstvo Zlatenca obrađuje nekoliko hektara zemlje, gaji pčele, a poseduje i vodenicu vitlaru na Moravi (kraj manastira) koju je Zlatencu darivao Milan Ilić iz obližnjeg sela Brzan. Sem vernika ovaj manastir posećuju turisti i izletnici i dive se njegovoj lepoti i prirodi koja ga okružuje.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.