Iz nemačkog logora u srpski zatvor
Čačak – Okružni sud u Čačku rehabilitovao je Milisava Bugarčića (88) iz ovog mesta i starac je dočekao da sa njegovog imena bude skinut beleg narodnog neprijatelja. Verovatno najstariji tužilac koji se ikad pojavio u čačanskoj kući pravde ukoračio je u sudnicu uz pomoć sina, advokata, i štapa, još jednom se prisetio svog čudnovatog životopisa i zatražio da se nepravda briše.
Na kraju postupka veće, sastavljeno od predsednika Suda Radoslava Petrovića i sudija Milete Maslarevića i Milana Ćurčića, odlučilo je da poništi presudu Vojnog suda kraljevačkog vojnog područja od 27. jula 1945. godine. Bugarčić je tada, kao žrtva progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga, osuđen na 20 godina robije sa prinudnim radom, uz gubitak političkih i pojedinih građanskih prava za vreme od 10 godina.
Dva meseca posle završetka Drugog svetskog rata, Vojni sud u Kraljevu odmerio je Bugarčićevu krivicu navodeći, na početku, da je bio aktivni pripadnik terorističke naoružane četničke organizacije Draže Mihailovića. U presudi se dodaje da je Bugarčić, kao komandir zatvora u Guči, na najgrublji i najnedostojniji način tukao i zlostavljao pristalice NOP-a i ostali mirni narod.
Zatim, da je u društvu sa još nekim četničkim banditima hapsio Miloja Ikodinovića iz Guče kome su prethodno prebili ruke i noge pa ga zatim streljali pored reke Belice (datumi se ne pominje), i još da je denuncirao i optuživao pristalice NOP-a kod četničkih bandita, te je na taj način učinio delo narodnog neprijatelja.
U svom zahtevu za rehabilitaciju, starac opisuje da je 1940. godine u Ćupriji završio srednju podoficirsku školu i odmah bio raspoređen da radi u Guči, kao narednik sela. Juna sledeće godine postao je pripadnik Jugoslovenske vojske u otadžbini i, kao njen pripadnik u činu narednika, uhapšen od strane Nemaca, oktobra 1942. Sproveden je u Mauthauzen i iz najozloglašenijeg logora vratio se u Guču maja 1945. godine.
– U kući sam prespavao samo jednu noć. Već sledećeg dana uhapsili su me pod optužbom da sam mučio zatvorenike. To nije tačno. Niti sam bio komandir zatvora, niti je u Guči postojao zatvor, a ne poznajem ni svedoke koji su me teretili pred Vojnim sudom 1945. godine – kazao je starac na suđenje, prošlog meseca.
Posle one presude u Kraljevu sproveden je na izdržavanje kazne u KPD u Sremskoj Mitrovici i na robiji ostao punih 11 godina. Pomilovan je i pušten na slobodu 23. maja 1956. godine i to zahvaljujući svedočenju tadašnjeg komunističkog narodnog poslanika Radenka Broćića u njegovu korist. Poslanik je tvrdio da Bugarčić ništa loše nije uradio u Guči tokom rata.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


