Ponedeljak, 27.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Neizvesna sudbina Zadužbine Spasića

Predstavnici Zadužbine Nikole Spasića apelovali su juče na javnost i predstavnike vlasti da preduzmu sve mere kako bi sprečili nezakonitu prodaju zgrade Zadužbine u Knez Mihailovoj 33, kao i da se to zdanje izdvoji iz imovine preduzeća "Jugoelektro". Prema rečima advokata Vojina Đekića, zastupnika Zadužbine, prodaja akcija "Jugoelektra" je istovremeno i početak prodaje građevine.

– Danas se prodaju akcije "Jugoelektra", a ponuđač za njihovo preuzimanje, koje ističe 10. maja, jeste preduzeće "Siti Stori plus". Ovo preduzeće, osnovano pre samo dva meseca, za manje od milion i po evra postaće vlasnik zgrade, koju su sudski veštaci skromno procenili na oko pet miliona evra – rekao je Đekić na konferenciji za medije, dodajući da prema njegovoj proceni ova dvospratnica sa oko 2.500 metara kvadratnih vredi deset miliona evra.

Đekić je podsetio da se zgrada u Knez Mihailovoj 33 nalazi pod dva sudska spora. Jedan vodi Zadužbina protiv "Jugoelektra" i države zbog utvrđivanja ko je nosilac prava korišćenja i raspolaganja na toj zgradi, a drugi spor vodi država protiv "Jugoelektra" radi utvrđivanja da je ta zgrada državna svojina.

– U oba slučaja Prvi opštinski sud doneo je privremene mere kojima se zabranjuje otuđenje, opterećenje i svako drugo raspolaganje tom zgradom do pravosnažnog okončanja sporova, ali se sve to ignoriše i zgrada se predstavlja kao imovina "Jugoelektra", i kao takva prodaje. Zgrada figurira kao vlasništvo "Jugoelektra", jer su nekako uspeli da je prenosom iz zemljišnih knjiga u katastar nepokretnosti opštine Stari grad upišu kao svoje vlasništvo – objašnjava advokat Vojin Đekić i dodaje da, budući da je zgrada proglašena za kulturno dobro od velikog značaja, pravo preče kupovine ima Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda i Ministarstvo kulture.

Iako već nekoliko godina postoji sudska zabrana na prodaju zgrade u Knez Mihailovoj 33, kao i dva sudska procesa zbog tog zdanja, proces preuzimanja akcija "Jugoelektra" je, kako saznajemo kod nadležnih, u potpunosti u skladu sa zakonom. Prema rečima Violete Vujić, iz Komisije za hartije od vrednosti, reč je o dve različite vrste prodaje.

– Jedno je prodaja akcija preduzeća, a drugo prodaja nekretnine. Prodajom akcija preduzeća prodaje se kapital preduzeća, a tu prodaju može da obustavi samo sudska zabrana zabeležena u Centralnom registru. Pre odobravanja prodaje akcija, predstavnici Komisije za hartije od vrednosti proveravaju da li u bazi podataka Centralnog registra postoji neka sudska zabrana za promet kapitala, što nije slučaj sa "Jugoelektrom", tako da je komisija odobrila prodaju akcija "Jugoelektra" – objašnjava komisijin predstavnik za medije, dodajući da je kapital preduzeća širi pojam od jedne nekretnine.

Po svemu sudeći, novi vlasnik će "kupiti" i sudske procese oko zgrade u Knez Mihailovoj 33, kao i sudsku zabranu za prodaju tog zdanja. Međutim, prema rečima Vujićeve, moguće je da je ponuđač za preuzimanje akcija svestan ovog problema i da kupuje "Jugoelektro" zbog drugih mogućnosti novog preduzeća, a ne sporne zgrade. U svojoj ponudi preduzeće "Siti Stori plus" se obavezalo da će platiti 1.800 dinara po akciji i da je spremno da kupi 63.791 akciju.

Inače, sudska zabrana imala je efekta samo kada je pre dve godine pomenuta zgrada trebalo da bude prodata na aukciji, kako bi bio izmiren dug "Jugoelektra" prema ukrajinskoj firmi ZAO "Izolatornij zavod".

Da podsetimo, sudska zavrzlama oko zdanja u Knez Mihailovoj 33 potiče od toga što je sporna zgrada nacionalizovana 1959. godine, a potom na čudan način uknjižena kao vlasništvo "Jugoelektra". Korisnik nacionalizovane zgrade bio je SO Stari grad, ali su opštinari 1962. godine doneli rešenje o prenosu prava korišćenja dva sprata u zgradi u Ulici knez Mihailovoj broj 33 na firmu "Jugoelektro". Iako je ova firma imala jedino pravo zakupa, prilikom prepisa zemljišnih knjiga u katastar, cela zgrada u broju 33 uknjižena je kao vlasništvo preduzeća "Jugoelektro".

Premda nije donet Zakon o denacionalizaciji, niti bar zabrana o prodaji nacionalizovane imovine, u pojedinim slučajevima državni organi su bar delimično uspeli da isprave decenijsku nepravdu. Tako je 2005. godine SO Stari grad Zadužbini Nikole Spasića prenela pravo korišćenja stanova u zgradama u Knez Mihailovoj 19 i 49, kao i u Obilićevom vencu 17, koje su bile Spasićevo vlasništvo. Reč je o 63 stana, ukupne površine oko 5.500 kvadratnih metara.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.