Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Omča dugova privredi i društvu

Omča dugova privredi i društvu

Kriza javnih finansija i preteći bankrot države „normalna” su posledica pogubne makroekonomske politike i izabranog modela razvoja. Budžetski deficit godinama naglo raste, a time i javni dug, i to u uslovima recesije i ogromne nezaposlenosti. Privreda je potpuno onesposobljena za razvoj, a respektivnom monetarnom politikom potpuno nelikvidna. Finansiranje budžeta je najvećim delom preneseno s realnih javnih prihoda na dopunsko (kreditno) finansiranje. Samo da raščistimo neke dileme o stvarnim odnosima u javnom sektoru. Republički budžetski deficit pokazuje kumulativni proces stalnog rasta, kako primarnog, tako i sekundarnog karaktera. Primarni deficit je porastao sa 51 milijarde ili 1,9 odsto BDP u 2008. na 192 milijarde ili 6,1 odsto u 2012. godini. Primarni deficit je rezultat kvaliteta i uspešnosti nacionalne ekonomije i razvoja, dok je sekundarni (bruto) deficit rezultat finansiranja primarnog deficita i otplata glavnice dospelih dugova. Ako se na primarni deficit doda sekundarni tada bruto deficit konsolidovanog budžeta iznosi u prošloj godini 609 milijardi dinara (18 odsto BDP). Stvorena je spirala sve većih otplata kredita i novog zaduživanja za njihovo finansiranje, ali i redovnih javnih rashoda. Bruto deficit sada učestvuje u javnim rashodima sa 39 odsto i u javnim prihodima sa 45 procenata. Ogroman je to teret u potpuno deformisanom sistemu finansiranja. Ovde se javljaju dva paralelna negativna toka: privredna kriza i ogromna nezaposlenost vode velikom rastu primarnog deficita, dok sve veći teret otplata i kamata na dug dovodi do eksplozivnog rasta unutrašnjeg i spoljnog zaduživanja. Drugi rashodi su povećani sa 42 milijarde iz 2008. na 417 milijardi u 2012. godini, a dopunsko finansiranje (zaduživanje) sa 37 milijardi (6,2 odsto BDP) na 623 milijarde (39 odsto BDP). Namaknuta je omča dugova privredi i društvu, jer je učešće kamata na dug veće od godišnjeg prirasta bruto proizvoda. Ako je učešće kamata u bruto proizvodu iznad godišnje stope rasta BDP, privreda kreće u dužničko ropstvo. Novo zaduživanje i stalni rast duga služe najvećim delom samo da se servisiraju obaveze iz postojećih dugova, pri čemu kamatni teret stalno gotovo progresivno raste. Učešće otplata i kamata na dugove u bruto proizvodu već je iznad 16 odsto, dok je očekivani prirast bruto proizvoda dva procenta. Odakle da se finansiraju dospele obaveze, investicije i održava nivo javne potrošnje? Samo novim zaduživanjem i rastom duga, uz rast budžetskog deficita. Ekonomija je uvučena u veliku krizu javnog sektora. Kako je nastala faza autonomnog rasta deficita, ali i javnog duga, najavljena politika njihovog smanjenja na ponuđenoj koncepciji nije moguća. Javni dug i deficit u ovakvom finansijskom sistemu i dalje će rasti.

Rashodna, potpuno nekontrolisana i rastrošna strana budžeta je bitna u mogućoj konsolidaciji budžeta i lomljenju spirale stalnog rasta duga, obaveza iz duga, ali i korupcije i kriminala. Ovde na prvom mestu ističemo rashode na zaposlene koje treba „smiriti”, a zatim kupovinu robe i usluga – gde su potrebne velike uštede. Kamate na uzete kredite se moraju uredno servisirati. Međutim, kod subvencija, koje iznose 113 milijardi u 2012. godini, moguće je i potrebno veliko snižavanje i otklanjanje velike arbitrarnosti u dodeli. Subvencionisanje kamata bankama, da bi bile zainteresovane za plasmane privredi i stanovništvu, duboko je pogrešan potez. Rashodi za subvencije iz budžeta se sve više povećavaju. Privatnim i stranim bankama se iz budžeta formiraju prihodi, a zatim se uzimaju krediti uz visoke kamatne stope. Moguće je da se kroz stimulativnu monetarnu politiku i selektivne niskokamatne kredite (podržane centralnom bankom) kontroliše i stimuliše namensko kreditiranje sada subvencionisane proizvodnje. Budžet se tako rasterećuje, a monetarna politika uključuje u razvojnu (sada zakržljalu) funkciju.

Redovni profesor javnih finansija i bankarstva

Sutra: Penzije su već realno niže za trećinu

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.