Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Susret pisaca za budućnost

Susret pisaca za budućnost
Писци на књижевној вечери у Димитровграду (Фото В. Павковић)

– Saradnja Srpskog i Bugarskog PEN- centra mora da bude mnogo življa i da podrazumeva osnivanje raznovrsnih programa. Predlažem da se literatura na naša dva jezika uzajamno mnogo više prevodi nego do sada, da se ubuduće sastajemo jednom godišnje i da predstavljamo nova objavljena izdanja. Ljudi smo od knjige i smatramo da literatura jeste komunikacija, rekla je predsednica Srpskog PEN centra Vida Ognjenović na susretu sa predstavnicima Bugarskog PEN-a, koji je održan u Dimitrovgradu 17. i 18. maja. Ovaj susret dva PEN-a prvi je posle 1936. godine, a učesnike je pozdravio i generalni konzul Bugarske u Nišu Georgi Jurukov, koji je naglasio da su srpsko-bugarski odnosi intenzivirani na svim nivoima u poslednjih sedam godina. 

U dimitrovgradskoj biblioteci "Detko Petrov", bili su naši pisci Vida Ognjenović, Mihajlo Pantić, Goran Petrović, Aleksandar Gatalica, Vasa Pavković, Vladislava Gordić-Petković, Radoslav Petković, Neda Nikolić-Bobić i Saša Stojanović, pisac iz Leskovca i urednik časopisa "Think Tank". Susreli su se i iskustva razmenili  sa bugarskim književnicima Georgi Konstantinovim, predsednikom Bugarskog PEN-a, zatim Nikolom Indžovim, Kristin Dimitrovom, Bojkom Zlatevim, Dimitrom Gulevim i Gančom Savovim. Član i prijatelj pisaca oba PEN centra bio je Velimir Kostov, direktor izdavačke kuće "Bratstvo" iz Niša.

Pisci su bili složni u nastojanju da međusobno upoznavanje književnosti dve susedne zemlje bude intenzivirano, da paralelno sa objavljivanjem hrestomatije i antologija bugarske književnosti na srpskom budu štampane i hrestomatija i antologije srpske proze i poezije na bugarskom. Susret je protekao u prisnoj atmosferi, bez uplitanja političkih tema  i to baš u Dimitrovgradu, mestu u kojem se ravnopravno govori srpski i bugarski jezik.

Predlog Vide Ognjenović da se književne večeri, prilikom budućih susreta, održavaju u nekoliko drugih gradova u Srbiji ili Bugarskoj naišao je na odobravanje.

– Spremni smo da priredimo književne večeri i tribine za pisca koji dobije jednu od najznačajnijih književnih nagrada u Bugarskoj "Hristo Botev". U Bugarskoj mogu da budu predstavljeni dobitnici najznačajnijih nagrada za književnost u Srbiji "Andrićeve" i NIN-ove. Predlažem i da se nagrađena dela uzajamno prevedu, dodala je Vida Ognjenović.

Mihajlo Pantić, potpredsednik Srpskog PEN-a, naglasio je da priprema antologiju savremene bugarske književnosti i da će se uskoro, u saradnji Filološkog fakulteta u Beogradu i izdavačke kuće "Bratstvo" iz Niša, pojaviti klasična hrestomatija bugarske književnosti.

Georgi Konstantinov predložio je da sledeći susret srpskih i bugarskih pisaca bude održan u Sofiji i pozvao je srpske literate da početkom sledeće godine prisustvuju velikom susretu pisaca Balkana u Bugarskoj.

Predstavnici Srpskog PEN-a na poklon su dobili "Istoriju Bugarskog PEN centra", a naši pisci takođe su uzvratili poklonima – "Istorijom Srpskog PEN centra" autora Predraga Palavestre, i antologijama srpske proze i poezije, koje su priredili Mihajlo Pantić i Gojko Božović.

Ovom prilikom naglašeno je da je broj časopisa "Most", u izdanju niškog "Bratstva", posvećen Srpskom i Bugarskom PEN-u, a da je broj najstarijeg bugarskog časopisa "Plamak" bio posvećen niškim piscima, kao svojevrsni most Niša i Sofije.

Posle dogovora pisaca o budućoj saradnji, usledilo je bogato književno veče u Domu kulture. Pisci su svoje tekstove čitali na maternjim jezicima, a program su vodili Ivan Ivanov, direktor dimitrovgradske biblioteke i Elizabeta Georgijev, veliki entuzijasti  koji nastoje da očuvaju kulturu u Dimitrovgradu. Pisci Srpskog i Bugarskog PEN-a posetili su i manastir Poganovo, nedaleko od Dimitrovgrada, posvećen svetom Jovanu Bogoslovu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.