Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dani žalfije u Sićevu

Dani žalfije u Sićevu
Лепотице жалфије: победница Сања Николић је прва здесна (Фото: М. Момчиловић)

Žalfija (kadulja, slavulja, kalaver, kuš), mediteranska biljka koje najviše ima u Dalmaciji i na Crnogorskom primorju, kao endemska, autohtona vrsta uspeva i u Sićevu, na obroncima Svrljiških planina. Da bi se sačuvalo ovo jedinstveno stanište u Srbiji, biljka je stavljena pod zaštitu, a u Sićevu se već sedmi put, krajem maja, kad ova biljka cveta, održala manifestacija "Dani žalfije" koju organizuju Niški kulturni centar, Sićevo, Niška banja i brojne organizacije u oblasti zaštite prirode.

Pošto je ova godina u svemu "poranila", žalfija je u Sićevu precvetala nešto ranije pa ovoga puta nije organizovana simbolična berba, ali su "Dani žalfije" 26. i 27. maja u ovo živopisno mesto privukli brojne posetioce, zaljubljenike u prirodu i poštovaoce ove biljke koja je poznata i kao medonosna, a koristi se i u farmaceutskoj industriji.

– Japanci gaje kult trešnjinog cveta i to je za njih nacionalni praznik. Niška banja i Sićevo ne mogu na taj način da se takmiče sa Japancima, ali mi imamo žalfiju, prirodne lepote, dobre domaćine. Nadamo se da ćemo iz godine u godinu ovu manifestaciju podizati za stepenik, kako u organizacionom delu, tako i po masovnosti – rekao je Zoran Vidanović, predsednik opštine Niška banja, svečano otvarajući manifestaciju ispred zgrade umetničke kolonije u Sićevu.

Na svečanosti je predstavljena knjižica "Sveta biljka žalfija" koju je priredila Minja Ilijeva iz Niškog kulturnog centra, o žalfiji su govorili i Danko Jović i Bojana Petrović, saradnici u Zavodu za zaštitu prirode Srbije, a potom je program nastavljen na igralištu u Sićevu: učestvovali su kulturno-umetničko društvo i učenici iz ovog sela, KUD "Tanasko Rajić" iz Ljubića kod Čačka, Pevačka grupa KUD "Kovilje" iz Vukmanova i pesnici koji su govorili stihove o žalfiji. Prvi put je birana lepotica žalfije, a titulu je ponela Sanja Nikolić.

Pažnju posetilaca privukla je etnoizložba na kojoj su predstavljeni radovi žena iz ovog kraja, kao i proizvodi iz oblasti zdrave hrane.

Inače, Sićevo, koje se nalazi na dvadesetak kilometara od Niša u sredini Sićevačke klisure, stepenasto izgrađeno, podseća na mediteranska sela, kako ulicama, tako i arhitekturom, sa starim kućama od kamena ispod kojih su vinske konobe. Meštani se bave vinogradarstvom, gajeći kvalitetne vinske sorte, ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom. U želji da pomogne razvoj sela, grupa entuzijasta osnovala je Agro-turističko udruženje "Sićevo" koje čine ugledni domaćini. Počeli su da adaptiraju i dograđuju kuće i selo trenutno raspolaže kapacitetom za prijem šezdeset gostiju.

Osim po "Danima žalfije" i "Danima vina", Sićevo je poznato i po međunarodnim umetničkim kolonijama – likovnoj koloniji "Nadežda Petrović", najstarijoj na Balkanu, foto-koloniji, književnoj koloniji i grafičkoj radionici.

Ovo je idealno mesto i za ekstremne sportove, u prvom redu za paraglajding. Godine 2005. održano je svetsko prvenstvo u paraglajdingu na stazi koja je proglašena najboljom na Balkanu. Ovde se održavaju moto kros trke, a postoji i staza za planinski biciklizam. Sićevačka klisura pruža idealne uslove za izletnike, lov, ribolov, kajak. U neposrednoj blizini sela nalazi se hotel sa terenima za rukomet, odbojku, košarku i fudbal koji se koriste za pripreme sportista. Na reci Nišavi u Sićevačkoj klisuri nalazi se hidrocentrala s početka prošlog veka, u okolini ima više manastira i crkava, kao i arheoloških lokaliteta.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.