Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U Srbiji najviše migranata iz Eritreje

U Srbiji najviše migranata iz Eritreje
Највећи број азиланата стиже преко Македоније (Фото МУП Србије

Tokom prošle godine 2.723 osobe zatražile su azil u Srbiji, od čega je 1.560 bilo smešteno u centrima za azilante u Banji Koviljači i Bogovađi. Samo tokom prvih šest meseci ove godine azil je po prelasku granice tražilo 1.516 stranih državljana, a 1.112 prošlo kroz pomenute centre. Iz ovih podataka može se zaključiti da je broj ovih migranata u blagom porastu, ali nema zakonomernosti u ovoj statistici – broj azilanata se povremeno povećava i smanjuje, ponekad toliko da ima dosta slobodnih mesta u, inače uglavnom popunjenim, centrima za azilante u Banji Koviljači i Bogovađi.

Otkud razlika u broju tražilaca azila i korisnika usluga ovih centara? Većina ovih ljudi, poreklom iz siromašnih država Azije i Afrike, koji se u potrazi za boljim životom, kreće prema bogatim državama Evropske unije. Po ilegalnom ulasku u Srbiju oni zatraže azil, MUP im izdaje odgovarajuću potvrdu i upućuje u centre u Banji Koviljači i Bogovađi, pri čemu se znatan broj njih i ne pojavi tamo, već ilegalnim prelaskom granica prema Mađarskoj i Hrvatskoj pokušava da se domogne svojih odredišta u EU. Oni koje policija otkrije na ilegalnom putovanju kroz Srbiju, uglavnom u kamionima ili vozovima, prolaze kroz proceduru repatrijacije – povratak u državu iz koje su ušli u Srbiju ili u zemlju porekla. Međunarodne konvencije i standardi, kao i domaća regulativa, ne dozvoljavaju pritvaranje ovih ljudi, već nalažu organizovan i human prihvat i razmatranje razloga za podnošenje zahteva za azil.

– Srbija im je, praktično, prva država u kojoj na svom dugom i neizvesnom putovanju mogu očekivati pomoć ili negu. Ovi ljudi se zdravstveno pregledaju, i zbog njih samih i zbog zaštite stanovništva, nekima su pružene i izvesne zdravstvene intervencije. Naime, neki od njih su u Srbiju došli sa ozbiljnijim povredama koje su im sanirane, ali nije bilo bolesti koje bi mogle ugroziti naše građane. Tražioci azila mogu da pohađaju i kurseve srpskog i engleskog jezika, a na raspolaganju im je i prosvetni sistem. Deca koja duže borave u Srbiji dobro nauče srpski, pa ima onih koji su ovde krenuli u školu – kaže Jelena Marić, savetnica u Komesarijatu za izbeglice i migracije Srbije.

Obrađeni podaci za prvih šest meseci ove godine govore da je među onima koji traže azil najviše državljana Eritreje, Sirije i Somalije, uz tendenciju stalnog povećanja broja migranata iz država podsaharske Afrike – Sudana i Malija. Prošle godine u centrima u Banji Koviljači i Bogovađi boravilo je najviše Avganistanaca, a osim pomenutih država bilo je i migranata iz Bangladeša, Pakistana, Alžira...   

Većina njih u Srbiju stiže iz Makedonije, a zatim odlaze u Mađarsku ili Hrvatsku. Geopolitički paradoks jeste da migranti u Srbiju stižu iz zemlje EU (Grčka), a po oporavku u Srbiji nastavljaju ka drugim državama EU. Vlada Srbije svojevremeno je donela odluku o izgradnji centra za azilante u nekadašnjoj kasarni u Maloj Vrbici kod Mladenovca, ali se nakon protesta meštana, s tim prestalo iako je Evropska unija bila spremna da finansira taj projekat koji bi omogućio i otvaranje oko 30 radnih mesta za lokalno stanovništvo. U ovom trenutku nema azilanata koji borave izvan objekata u Banji Koviljači i Bogovađi, koji su za tu svrhu namenjeni, kažu u komesarijatu, ali će pitanje novih kapaciteta pre ili kasnije ponovo postaviti.

------------------------------------------------------------

Libijci i Egipćanin dobili azil

Iz reke migranata koji prolaze kroz Srbiju, samo njih trojica su prošla kompletnu proceduru i dobila azil. „Reč je o dvojici Libijaca, koji su zapravo studirali ovde da bi po izbijanju rata u ovoj zemlji zatražili i dobili azil, kao i jednom državljaninu Egipta, inače, pravoslavnom Koptu”, kaže Jelena Marić, objašnjavajući da su u statusu privremene zaštite, u iščekivanju odluke o azilu, još dve osobe iz Somalije i Iraka. Svojevremeno su pažnju javnosti privukla trojica atletičara iz Eritreje, koji su tražili azil, pa je postojala mogućnost i da nastupaju za Srbiju, ali su u međuvremenu „otrčali” u neku bogatiju zemlju. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.