Kanada proteruje Dragomira Karića
Dragomir Karić nije više poželjan u Kanadi. U zaborav padaju zajedničke fotografije sa nasmejanim Žanom Kretjenom, tadašnjim premijerom, kao i donacije vladajućoj Liberalnoj partiji. Imigracione vlasti zemlje, u kojoj se Karić nastanio 1993. godine i stekao uticajne pozicije i poznanstva, izdale su nalog za deportovanje ovog "bogatog useljenika" zato što je bio "viši savetnik srpskog čvrstorukaša Slobodana Miloševića u vreme rata na Kosovu 1999. godine", objavio je juče "Nešenel post" iz Toronta.
Odluka je, navodi list, doneta tri dana nakon što je Federalni sud Kanade odbacio Karićev zahtev za poništenje prethodnog rešenja Saveta za imigraciju i izbeglice, iz februara.
U tom dokumentu koji je potpisao član Saveta Denis Pakston, čije se ime nalazi i u potpisu naloga za proterivanje, kao glavni razlog navodi se da je Karić bio Miloševićev lični izaslanik "u vreme rata protiv NATO" i direktno se angažovao na opstanku režima čiji je čelnik Slobodan Milošević bio optužen za ratne zločine.
Ujedno se naglašava da je Karić iz svoje bliskosti sa vlastima izvukao ličnu korist što je doprinelo njegovom daljem bogaćenju, a "Nešenel post" ne propušta da podseti da je Karićeva donacija Liberalnoj partiji iznosila više od 13.000 dolara.
Dragomir Karić je, međutim, negirao da je ikad zastupao Miloševića, a u žalbi sudu pozvao se i na ustav tvrdeći da je odluka Saveta protivustavna i da su njome narušena njegova prava. Ove navode Federalni sud nije prihvatio, tako da Karić, pošto su pravna sredstva iscrpena, do petka mora da napusti zemlju.
Pod uslovom da se uopšte nalazi u Kanadi. Novinari "Posta" su u vili u rezidencijalnom delu Toronta zatekli samo dvoje članova posluge koji su rekli da vlasnik, gospodin Karić, nije kod kuće, a na pitanje o optužbama za ratne zločine uzvratili da su sve to koještarije, upotrebivši doduše malo jaču reč koja nije za novine.
Karićev sporni angažman odnosi se na njegovo učešće u dvodnevnom susretu američkih i ruskih parlamentaraca u Beču, u jeku bombardovanja Jugoslavije. Sastanak je bio posvećen rešavanju kosovske krize, a Karić tvrdi da je tamo bio po pozivu ruskih prijatelja koji su računali da bi mogao biti od koristi upravo zato što je poreklom sa Kosova.
Američki izvori pak opisuju njegovu aktivnu ulogu kao Miloševićevog predstavnika. I beogradski NIN je iste godine, avgusta 1999. u jednom tekstu, pozivajući se na "Baltimor san", citirao republikanca Roska Bartleta iz Merilenda, člana američke delegacije u Beču. On je ispričao da je Karić bio poslat da se sastane sa kongresmenima i deputatima Dume i da je povremeno prekidao razgovore i zvao Miloševića telefonom. "Odlazio bi u ugao sobe i razgovarao sa Miloševićem, činio je to tri puta. Nosio je sa sobom mali mobilni telefon", preneo je svojevremeno NIN.
Ovakve i slične izjave kongresmena koji su posle sastanka u Beču 30. aprila i 1. maja 1999. svedočili pred nadležnim kongresnim komitetom, uzete su u obzir prilikom odlučivanja u Imigrantskom savetu Kanade o budućem statusu Dragomira Karića za koga se naglašava da je imao boravak, ali ne i kanadsko državljanstvo.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


