Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najviše se plače uz „Titanik”

Najviše se plače uz „Titanik”
Гледаоци најчешће плачу на сцени када Роуз (Кејт Винслет) напушта смрзнутог љубавника (Леонардо ди Каприо) и гледа га како тоне

Neko priznaje neko ne, ali verovatno nema osobe kojoj potresne scene sa velikog platna nisu izmamile suze. Britanski sajt freedeliveryland.co.uksastavio je listu filmova uz koje se potroši najviše maramica.

„Titanik”, najveća pomorska tragedija u istoriji pretočena na veliko platno 1997, u režiji Džejmsa Kamerona, film je uz koji gledaoci najviše plaču. Na drugom mestu su „Jadnici” iz 2012, a na trećem „Bambi” (1942). Četvrta filmska priča koja lomi srca jeste „Ratni konj” iz 2011, a peta „I-ti vanzemaljac”.

Ovo je lista na osnovu ankete koju je sajt sproveo ove jesen i očigledno je da su učesnicima u sećanju dominirali naslovi novijeg datuma. Međutim, američki naučnici su se još 1988. ozbiljno bavili suzama izazvanim filmom proučavajući depresiju. Pročešljavajući kinoteke u potrazi za najboljom scenom koju bi prikazali pacijentima u istraživanju s namerom da izazovu suze, otkrili su da je to detalj iz filma „Šampion” iz 1979. godine. Scena u kojoj dečak jeca nad telom oca koji je preminuo u bokserskom meču proglašena je za najtužniju u istoriji filma. Na drugom mestu je crtać „Bambi” i to scena u kojoj lane plače za svojom majkom koju su ubili lovci. Otkako su rezultati saopšteni, naučnici iz celog sveta su koristili pomenute filmove da ispitaju osećanje tuge i kako ona utiče na ljudsko ponašanje.

Od relativno novijih filmova koje filmski sajtovi svrstavaju u „plačljive” ističu se „Beležnica”, „P. S. volim te”, „Nemoguće”,  „Marli i ja”, „Mulen ruž”, uz pojedine scene iz filmova „Dobri Vil Hanting”, „Forest Gamp”, „Spasavanje redova Rajana”, „Zelena milja”, „Društvo mrtvih pesnika”...

1. „Titanik”

Film Džejmsa Kamerona o tragediji „nepotopivog” broda donela je gledaocima srceparajuću priču o ljubavi siromašnog Džejka (Leonardo Dikaprio) i bogate ali nesrećne devojke Rouz (Kejt Vinslet). Gledaoci su se najviše hvatali za maramice u završnoj sceni kada ostarela Rouz umire i sanja da se vraća na brod ili kada u ledenom okeanu napušta zagrljaj smrznutog ljubavnika i gleda ga kako tone.

2. „Jadnici”

Filmska adaptacija romana Viktora Igoa i istoimenog najpopularnijeg mjuzikla svih vremena donosi priču o bivšem zatvoreniku koji se bori za povratak u normalan život, a zapravo je priča o borbi običnih ljudi za ravnopravno i moralno društvo u vreme pariskih ustanaka u prvoj polovini 19. veka. Potresne su scene umiranja glavnih junaka, a ima gledalaca koji kažu da su plakali svih 20 poslednjih minuta filma. 

3. „Bambi”

Holivudski studio „Volt Dizni” je poznat po tome što zna da publiku nasmeje, ali i da je rastuži. Trenutak kada najpoznatije filmsko lane plače zbog gubitka majke scena je koja je izmamila suze učesnicima jednog davnog istraživanja u SAD, dok je u novoj anketi „Babmi” proglašen za drugi najtužniji film u istoriji.

4. „Ratni konj”

Ratna drama Stivena Spilberga, utemeljena na istinom romanu za decu, opisuje prijateljstvo mladića sa sela i konja koje će biti prekinuto kada izbije Prvi svetski rat. Posle nekog vremena srešće se u rovu. I za ovaj film važi preporuka da se ponesu papirne maramice. Ljubiteljima konja se čak ne savetuje da ga gledaju, jer previše životinja strada.

5. „I-ti vanzemaljac”

Spilberg je najpre zasmejao gledaoce pričom o troje dece koja u svom domu skrivaju biće s druge planete, da bi ih na kraju rasplakao.

Scena u kojoj simpatični vanzemaljac napušta Eliota i vraća se u svoj vasionski brod proglašena je u jednoj anketi pre desetak godina za najpotresniju u istoriji filma.

J. J. K.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.