Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hočevar: Srbiji je mesto u Evropi

Hočevar: Srbiji je mesto u Evropi

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar izjavio je juče da je ubeđen da će Srbija postati članica Evropske unije, rekavši da bi sve drugačije bilo velika šteta za državu, Evropu i svet.

,,Kao što je nama potrebna Evropa, Evropa treba nas. Ako ne bi došlo do evropeizacije Srbije poremetio bi se odnos Evrope u čitavom globalnom svetu i to bi bila velika šteta za sve – Srbiju, Evropu i čitav svet”, rekao je Hočevar u božićnom intervjuu Tanjugu.

Ocenjujući da bi sve crkve u Srbiji bile jednako na dobitku od priključenja države EU, beogradski nadbiskup je istakao da to pre svega znači stabilno društvo u kome se čini sve da nema ratova i da ne izbijaju veliki nemiri, već da se „sinergijom svih članova evropske zajednice radi na miru”.

Govoreći o dolasku pape u Srbiju, Hočevar je rekao da je to pitanje dijaloga i konsenzusa, istakavši da je to, takođe, važno pitanje i za Srbiju i Evropu.

U Vatikanu kao i kod predstavnika vlasti u Srbiji, ponovio je, postoji volja za realizaciju te posete, što nije slučaj i sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

,,U kontaktima s državom često se pominje da žele da papa dođe, s druge strane to nisam čuo”, rekao je Hočevar, podsetivši da su predstavnici Katoličke crkve u Beogradu pozvali papu jer na to imaju pravo.

Ipak, smatra Hočevar, da bi poseta poglavara Rimokatoličke crkve bila i realizovana, neophodno je da „svi učine sve” da to bude što pre. Ističe i da je poseta pape Beogradu pitanje dijaloga, da li većinska crkva želi dijalog s manjinskim crkvama. SPC je, kaže, većinska crkva, a većinska crkva u jednoj državi bi trebalo da promoviše dijalog.

Međureligijski dijalog je moguć samo onoliko koliko većinska crkva to želi i hoće, objašnjava Hočevar, istakavši da on postoji, ali da je potrebno da bude „organski, kontinuirani i da ne bude vezan samo za jednu ličnost”.

„Srbija sa svojom specifičnom istorijom i geografskom pozicijom stoji između Istoka i Zapada. Ona ima istorijski zadatak da prva i najjače promoviše taj dijalog u Evropi”, rekao je Hočevar.

Upitan da li je obeležavanje Milanskog edikta doprinelo unapređenju dijaloga među hrišćanima, Hočevar je rekao da je ta manifestacija bila od opšteg kulturnog i civilizacijskog značaja.

„Svakako smo se bolje međusobno upoznali i više međusobno komunicirali nego u prošlosti”, rekao je Hočevar koji, međutim, zamera da taj jubilej važan za čitavo društvo, ipak, nije dovoljno zajednički obeležen.

Kada je u pitanju postavljanje ćiriličnih tabli u Hrvatskoj, on je naveo da sama ta reč izaziva emocije. U svakoj zemlji, dodaje, manjine imaju posebnu ulogu i da im zato treba posvećivati posebnu pažnju bilo da je reč o Hrvatskoj ili Srbiji.

Stoga, smatra, pitanje ćirilice u Hrvatskoj ne treba posmatrati emotivno tim pre jer, kako je rekao, Hrvati znaju da je ćirilica i njihovo pismo.

A što se tiče odnosa većine i manjine, Hočevar kaže da oni treba da budu rešeni prema evropskim standardima. „Svako treba dobro da razmisli šta je zadatak države, a šta crkve. Svi iz istorije znamo da nije dobro kada crkveni ljudi ulaze na područje onoga što treba da država reši”, rekao je Hočevar, reagujući na opaske da se i crkva u Hrvatskoj protivi ćirilici.

Beogradski nadbiskup je ponovio da je stav Vatikana po pitanju nezavisnosti Kosova jasan i nepromenjen, dodavši da Sveta stolica „budno prati” dešavanja i „veoma želi da Srbija celovita bude deo Evrope”.

Povodom božićnih praznika, Hočevar je rekao da će u njegovoj poslanici posebnu ulogu imati porodica, kao mesto ljubavi i razumevanja.

„Zato je važno da ove praznične dane slavimo čitavim svojim bićem... Želim svima da požure u svoje porodice i tamo pronađu mesto ljubavi i razumevanja”, rekao je Hočevar čestitajući predstojeći Božić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.