Sreda, 17.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbija dobila prvu bitku

Srbija dobila prvu bitku
Марти Ахтисари и Зоран Лончар

Ministar prosvete Zoran Lončar izjavio je juče da je Srbija dobila prvu veliku bitku u odbrani Kosova i Metohije, jer je uspela da plan Martija Ahtisarija definitivno pošalje u arhivu kao neupotrebljiv dokument. "Više niko nema iluzija da bi u Savetu bezbednosti UN Ahtisarijev plan mogao bilo kada i u bilo kakvoj formi da bude usvojen", rekao je Lončar u izjavi Tanjugu.

Prema njegovim rečima, realno je očekivati da se na jesen otvori novi pregovarački proces bez učešća Ahtisarija, ali sa novim međunarodnim posrednikom. Lončar je izrazio uverenje da će novi posrednik izvući neophodne pouke iz grešaka koje je Ahtisari uporno pravio, a posebno iz njegovog "sistemskog ignorisanja Povelje UN i Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN".

Povodom sve učestalijeg iznošenja ideje o eventualnoj podeli Kosmeta juče se oglasio predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak koji je ocenio da bi eventualna podela Kosova mogla izazvati tenzije na severu Vojvodine, ali da to najverovatnije ne bi moglo biti uzrok izdvajanja tog dela pokrajine.

Čanak je, kako prenosi Beta, rekao da bi podela Kosova po etničkom osnovu bila opasan presedan i put kojim bi se morale redefinisati granice i Srbije, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, "što bi otvorilo novu Pandorinu kutiju". "Iako u ovom trenutku ne postoji nijedna snaga u Vojvodini koja se zalaže za takvo rešavanje nacionalnih pitanja, sigurno je da bi podela Kosova otvorila jedan koloplet sumnjičavosti i uzajamne surevnjivosti, a to nam apsolutno nije potrebno", rekao je Čanak.

Govoreći na saboru "Šumadija za Kosovo", predsednik Zajednice srpskih opština Kosova Marko Jakšić izjavio je da se Srbija nalazi pred novom rundom pregovora o statusu Kosova, na kojima će uz sebe imati Rusiju. "Srbija je u Rusiji napokon dobila partnera i saveznika. Zbog toga sada nije u pitanju samo ruski veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, nego i mnogo snažnija podrška i zaštita Moskve", rekao je Jakšić juče u Kragujevcu, na prvom iz serije mitinga podrške očuvanju Kosova u okviru Srbije.

Kosovo je bila i tema razgovora koje u Rusiji vodi predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić. U izjavi Tanjugu on je juče rekao da će sledeće nedelje sve političke partije u Dumi potpisati zajedničku izjavu kojom će podržati predsednika Rusije Vladimira Putina u nameri da uloži veto ukoliko se na sednicu Saveta bezbednosti UN pokuša nametanje nezavisnosti Kosova i Metohije. Dačić je rekao da će sve partije tom izjavom podržati stav Rusije da Kosovo i Metohija treba da ostanu u sastavu Srbije, a pregovori Beograda i Prištine nastavljeni bez uslovljavanja i rokova.

Prema njegovim rečima, u susretima sa ruskim zvaničnicima je istaknuto da su SAD tražile da Kontakt grupa zaseda 20. jula, što je znak da je namera da se problem Kosova vratiti iz SB na nivo Kontakt grupe. Pozivajući se na ruske izvore, Dačić je naveo da je to je potvrda da je "Amerika barem u ovom trenutku odustala od politike jednostranog priznavanja nezavisnosti Kosova i Metohije, bez odluka SB UN".

Ovih dana, kako pišu albanski mediji na Kosmetu, u diplomatsku ofanzivu krenuli su i članovi pregovaračkog tima Kosova. Cilj njihove turneje po glavnim evropskim gradovima jeste da se jasno odredi rok za definisanje statusa Kosova. Neimenovani visoki predstavnici vlasti u Prištini, kako prenosi Beta, izjavili su da će kosovski lideri tokom tih poseta staviti do znanja da se strpljenje za rešavanje statusa približilo kraju. Oni insistiraju na definisanju statusa rezolucijom Saveta bezbednosti, a u suprotnom planirano je da bude predložen "optimalan rok dokle će se čekati".

Narednih dana Fatmir Sejdiu i Agim Čeku sastaće se sa šefom diplomatije Evropske Unije Havijerom Solanom. Oni očekuje da im Solana zvanično predstavi ideju za nove pregovore sa Srbijom, koji bi bili održani u Briselu. U Prištini insistiraju na definisanju statusa rezolucijom Saveta bezbednosti, a u suprotnom, planirano je da bude predložen "optimalan rok dokle će se čekati".

--------------------------------------------------------------------------

"Poslednji" Rikerov izveštaj

Šef Unmika Joahim Riker podneće sutra Savetu bezbednosti UN izveštaj o razvoju događaja na Kosovu u prethodna tri meseca. Riker će, kako se očekuje, naglasiti sve nepovoljniji položaj misije UN u Pokrajini zbog povećanja napetosti, izazvanog nezadovoljstvom Albanaca činjenicom da se proces rešavanja statusa Kosova neprestano odlaže.

Riker će – u izveštaju koji su diplomate na Ist Riveru već prozvale "drugim poslednjim", s obzirom na to da se šef Unmika pre tri meseca već oprostio od novinara u Njujorku očekujući da će u međuvremenu biti definisan status Pokrajine, kako prenosi Tanjug, zatražiti ubrzanu akciju Saveta bezbednosti na donošenju nove rezolucije o Kosovu.

I generalni sekretar UN Ban Ki Mun predstaviće svoj izveštaj o radu Unmika u kome se navodi da, ako se ne donese odluka o statusu Kosova, postoji opasnost da se ugrozi napredak postignut od 1999. godine. Ban Ki Mun je ovih dana ponovo ocenio da predlog specijalnog izaslanika Martija Ahtisarija o nadgledanoj nezavisnosti Kosova "sadrži prave elemente za održivo rešenje" statusa Kosova.

U međuvremenu, u sedištu UN, nastavljene su konsultacije o novim predlozima usmerenim ka prevazilaženju razlika između Rusije i Zapada u procesu definisanja nove kosovske rezolucije. Nova runda neformalnih pregovora usmerena je, kako prenosi Tanjug, ka "redefinisanju" niza zamerki koje je ruski ambasador Vitalij Čurkin imao na dosadašnja četiri nacrta rezolucije.

Te zamerke odnosile su se pre svega na ograničavanje vremena za nove pregovore i predloge Srbije i kosovskih Albanaca, na prejudiciranje ishoda pregovora, odnosno rešenja, i na automatizam sprovođenja plana Martija Ahtisarija.  

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.