Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Osveta čečenskih terorista

Osveta čečenskih terorista
(Ј. Прокопљевић)

Bomba koja je u ponedeljak izbacila iz šina ruski voz "Nevski ekspres", na pruzi Moskva – Sankt Peterburg, kada je povređeno šezdeset putnika i železničara, došla je – sudeći prema izveštajima ruskih medija i informativnih agencija – iz "Rajskih vrtova" čečenskih terorista.
Poreklo vesti – čija verodostojnost nije zvanično potvrđena, njen sadržaj se još preispituje – jeste izveštaj novinara severnokavkaskog radija "Svoboda", pod upravom prozapadno orijentisane redakcije "Slobodna Evropa", sa sedištem u Pragu.

Dopisnik iz severnokavkaske regije izvestio je da je vodio telefonski razgovor sa nepoznatim Čečenom, koji mu se predstavio kao zamenik komandanta sabotersko-samoubilačkog odreda "Rijad al Salahin", što u prevodu znači (rajski) Vrtovi pravovernih (velikomučenika), Saida Emina Dadajeva.

Anonimni sagovornik preuzeo je odgovornost za podmetanje bombe, tvrdeći da je to vid osvete za patnje čečenskog naroda – najavljujući nastavak "rata" koji je vodio ozloglašeni čečenski terorista Šamil Basajev, osnivač pomenute grupe, ubijen 2006. godine u sukobu sa ruskim antiterorističkim odredima.

Uprkos pregršti informacija, kojima je, pre svih, ruska agencija Itar-Tas ukazala na aspekte potencijalne umešanosti "nekih omladinskih, kriminalnih i kavkaskih grupa", uz dodatak da nema konkretne sumnje – očigledno namenjene smirivanju tenzija u javnosti i "uljuljkivanju" potencijalnih počinilaca u pretpostavku o sigurnosti – događaji i propratne mere bezbednosti ukazuju na postojanje vrlo ozbiljne opasnosti koja preti od neimenovanih ekstremističkih organizacija.

Nalog Nikolaja Petruševa, šefa bezbednosno-obaveštajne službe FSB, za dodatno obezbeđenje objekata od takozvane nacionalne važnosti, posle napada, ali i potonje naređenje za pooštrenje mera nadzora nad svim javnim zgradama, infrastrukturnim objektima i moskovskim metroom ide u prilog rečenom.

Pomen "Rijada al Salahina" – odred sabotera i samoubica ubijenog predvodnika čečenskih terorista Šamila Basajeva, formiran posle njegovog odvajanja od Aslana Mashadova i objave "ličnog rata" Rusiji – razotkrio je dimenziju ugroženosti. Mučenici iz "Vrtova pravovernih", po sopstvenoj definiciji odani džihadu, skrenuli su pažnju na svoju "borbu za oslobođenje Čečenije" – izuzetnom brutalnošću. Krvoproliće u pozorištu "Dubrovka", kao i upad u školu u Beslanu, pripisuje se seriji njihovih nedela.

U prilog verodostojnosti ovakvih pretpostavki govori činjenica da se u spekulacije upustio i elektronski medij "Agentura", poznat po informisanosti kada je reč o plasiranju "nepotvrđenih" ali proverenih informacija iz obaveštajnog i bezbednosnog okruženja Rusije.

Ma koliko vest o umešanosti Basajevljevih naslednika išla u prilog dosadašnjim pretpostavkama o ponovnom jačanju terorističkih struktura u Rusiji, na kojima se zasniva aktuelna istraga – začuđuje, ipak, suzdržanost Moskve da u javnosti kaže potpunu istinu.

Pribegava se formulacijama da je reč o šačici čečenskih emigranata, bivših terorista koji dejstvuju iz okruženja emigracije: "Slomili smo vrat poznatim terorističkim organizacijama", izjavio je juče predsednik Čečenije Ramzan Kadirov, upućujući na zaključak da su počinioci napada na "Nevski ekspres" pristigli iz "nekog" zapadnog okruženja, ne bi li "stvorili privid da su još uvek moćni".

Sa Zapada, međutim, uprkos brojnim konvencijama, dogovorima i ugovorima o savezništvu u borbi protiv terorizma i terorista, nije stigla ni potvrda ni demanti pretpostavke o "infiltraciji sa Zapada". Komentatori, od Berlina, Londona do Vašingtona, skloniji su spekulacijama da je reč o poturanju krivice ruskoj emigraciji, ne bi li se iznudila ekstradicija onih terorista koji, pre svega u Velikoj Britaniji, uživaju politički azil.

S druge strane, upire se prstom u obaveštajni aparat Rusije: "Traži se pokriće za ućutkivanje opozicije uoči predstojećih predsedničkih izbora, sledeće godine, u Rusiji", sažeta je poruka komentara zvaničnog dopisnika nemačke televizije ARD iz Moskve Horsta Klojzera.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.