Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kad vreme kroji kapu prirodi

Kad vreme kroji kapu prirodi
Милка Главендекић

Olujni vetar, u pratnji tornada, iščupao stoletne borove Zlatibora i Zlatara. Mediteranske štetočine – stenice, biljne vaši, štitaši, mineri, potkornjaci, strižibube – u nemilosrdnom napadu na ukrasne biljke. Nezvane žutotrbe u šumama i voćnjacima Srbije osumnjičene za pojavu alergija kod lokalnog stanovništva. Azijske bubamare i italijanski skakavci zaposeli teritoriju, potisnuli domaće vrste i naneli štetu usevima.

Zbog promenjenih klimatskih uslova biljni i životinjski svet u Srbiji sve više trpi, tvrdi prof. Milka Glavendekić, sa Šumarskog fakulteta u Beogradu, pa posledice po ekosistem mogu postati katastrofalne, posebno zbog pojave invazivnih stranih vrsta koje remete biodiverzitet.

– Na brojne promene utiče manjak padavina u toku vegetacije, ali i više temperature, zbog kojih neki štetni insekti imaju kraći životni ciklus, pa razvijaju više generacija, što dovodi do većih šteta. Tako se masovno pojavljuju žutotrbe u regionu, a u okolini Priboja ove godine zabeležen je čak i golobrst u šumama i voćnjacima na oko 50.000 hektara. To uslovljava i pojavu alergija kod lokalnog stanovništva i šumarskih radnika. I smanjena količina padavina u toku vegetacije, kad je biljkama vlaga najpotrebnija, može biti jedan od uzroka ulančavanja štete u šumama, parkovima, u poljoprivrednim usevima... To je posebno karakteristično za potkornjake i krasce, kao toploljubive insekte, jer nekoliko uzastopnih suvih godina dovodi do fiziološkog slabljenja biljaka, pa se ove štetočine brže namnožavaju. Zato se i suše četinarske šume u Srbiji i regionu, stabla u parkovima, botaničkim baštama ili privatnim dvorištimanabraja prof. Glavendekić. Ona podseća da su i na području Zlatibora, gde su krajem osamdesetih godina prošlog veka zabeležene masovne pojave sušenja borovih šuma, kao glavni krivci označene upravo fitopatogene gljive i potkornjaci.

– Nedavno je ovim krajem protutnjala oluja koja je iščupala stoletna stabla, ali je problem što to drveće i dalje stoji tako odvaljeno. Sada štetočine imaju obilje stabala u kojima mogu da povećavaju svoju populaciju – poručuje profesorka Šumarskog fakulteta, koja se duže od 30 godina bavi proučavanjem insekata, a trenutno najviše istražuje invazivne vrste i njihove ekološke uticaje.

– Biološke invazije jedna su od posledica promenjenih klimatskih uslova. Primera radi, kao odgovor na klimatske promene u Srbiji i Crnoj Gori, proučavala sam širenje borovog četnika, pa se pokazalo da se na području Preševa i Bujanovca ova vrsta insekta širi i približava naseljima. I u Crnoj Gori borov četnik se povlači sa primorja prema kontinentu i ide na više nadmorske visine, tako da se sada nalazi na visinama iznad kilometar i po – pojašnjava profesorka.

I stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode Srbije saglasni su da klima utiče na prirodne promene. Entomolog Aleksandra Zatezalo smatra da vremenske prilike ne izazivaju drastične oscilacije u prirodnom okruženju, ali pojavi stranih vrsta, kao što su italijanski skakavci ili azijske bubamare, najviše kumuje ljudsko delovanje.

– Bubamare iz Azije nastanile su se kod nas pre nekoliko godina, ali ih nije doneo vetar, već su uvezene da bi se u plastenicima borile protiv biljnih vaši. Suviše su se namnožile i postale pretnja domaćoj vrsti – objašnjava Aleksandra Zatezalo, podsećajući i na italijanske skakavce koji su nedavno masovno zaposeli petnaestak ari zemljišta kod Kuršumlije.

– Oni nisu opasni po ljude, ali nanose štetu usevima. Uveliko se priča i o invaziji velikog azijskog stršljena koji trenutno hara Italijom. Taj insekt je u Evropu stigao transportom robe, a ne zbog klimatskih promena – ističe Aleksandra Zatezalo.

M. Brakočević

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.