Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbi na začelju liste po osećaju sreće

Srbi na začelju liste po osećaju sreće
Нижи ниво среће не значи да су људи негативни (Фото huffpost.com)

Srbija je u „Galupovom” merenju indeksa pozitivnog iskustva za 2014. godinu, kojim su obuhvaćene 143 zemlje, zauzela 139. mesto, a lošije plasirani su samo Tunis i Sudan. Prvi put u decenijskoj tradiciji ovih istraživanja, među prvih deset zemalja čiji stanovnici imaju najviše pozitivnih emocija našle su se latinoameričke države od kojih je Paragvaj na prvom mestu, sa indeksom 89 od 100.

Rezultati su dobijeni na osnovu neposrednog ili telefonskog razgovora sa po 1.000 ispitanika, starijih od 15 godina, iz svake zemlje. Anketirani su odgovarali na pitanja da li su se dan ranije osećali odmorno, poštovano, zadovoljno, da li su se smejali, naučili ili uradili nešto zanimljivo.

Prosečan indeks na svetskom nivou je 71, a u Srbiji 54, koliko imaju i Turska i Bangladeš. Prema tumačenju „Galupa”, taj niži nivo sreće, odnosno pozitivnih osećanja, ne znači da su ljudi negativni. Kao primer navode bivše države SSSR-a, koje su i među zemljama sa najmanje pozitivnim i među onima sa najmanje negativnim emocijama, jer ovi narodi izražavaju manje osećanja uopšte.

Izveštaj pokazuje da su čak i ljudi iz ratom zahvaćenih zemalja pokazali osećaj sreće, što govori da je ljudski duh teško uništiv, navodi „Galup”.

Region sa najnižim indeksom pozitivnih osećanja (59) čine bliskoistočne i severnoafričke države, sa indeksom znatno nižim od prosečnog (sa izuzetkom Saudijske Arabije).

Bruto domaći proizvod (BDP) ovde nije uzet u obzir, jer istraživači „Galupa” tvrde, pozivajući se na ranije studije, da posedovanje novca nije uvek povezano sa osećajem sreće. Kao primer navode Gvatemalu, koja je prema visini BDP-a pri dnu liste svetskih država, dok je u ovom istraživanju drugoplasirana.

A. M.

----------------------------------

Lista zemalja prema indeksu pozitivnih osećanja

1. Paragvaj                 89

2. Kolumbija              84

2. Ekvador                  84

2. Gvatemala              84

3. Honduras                 82

...

139. Turska                  54

139. Srbija                 54

139. Bangladeš         54

142. Tunis                    52

143. Sudan                   47

----------------------------------

Stanovnici Srbije najveći pesimisti u regionu

Srbi su najveći pesimisti u regionu kada je reč o stanju u zemlji i očekivanjima u budućnosti, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja Saveta za regionalnu saradnju. Generalni sekretar saveta Goran Svilanović rekao je da je jedan od najtužnijih podataka to što građani Srbije ne vide vezu između škole koju su završili i posla koji rade.

„Manje od 14 odsto smatra da je obrazovanje važno za uspeh u životu, što je najniže u regionu. Ovo otvara temu da su naši građani izgubili poverenje u to da škola koju su završili ima veze sa njihovim uspehom u životu”, rekao je Svilanović na konferenciji „Jugoistočna Evropa 2020” i ocenio da drugi u regionu još veruju u obrazovanje pre nego u partijske knjižice, veze i vezice.

„Otuda bih hteo da podržim one u vladi koji se zalažu za dualno obrazovanje”, istakao je Svilanović.

Prema njegovim rečima, istraživanje koje je sprovedeno na 7.000 građana u regionu i 1.400 privrednika pokazuje i da su biznismeni malo veći optimisti, što je, kako je naveo, ohrabrujuće, jer oni koji su direktno uključeni u sve procese ipak imaju malo veća očekivanja od toga šta donosi budućnost. Svima u regionu su najveći problemi nezaposlenost i teška ekonomska situacija.

„Kada su u pitanju stavovi prema pridruživanju EU, u Srbiji smo dobili najniži nivo podrške, manje od polovine. Verujem da to odražava jedan trenutak”, rekao je Svilanović i precizirao da je istraživanje rađeno u novembru i decembru, kao i da će biti sprovedeno ponovo kako bi se videlo da li se taj trend menja.

On je najavio da će kompletno istraživanje, na 150 strana, biti predstavljeno 6. maja u Briselu čemu će prisustvovati i komesar EU za susedsku politiku Johanes Han i zvaničnici iz regiona.

Tanjug

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.