Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Neka se Jadranka raspita

Neka se Jadranka raspita

Već nedelju dana ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ne propušta nijedan susret sa novinarima a da ne potegne pitanje uslova koje postavlja EU za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja. Učinio je to i juče. Međutim, za razliku od prethodnih dana, kada je kategorički tvrdio da pored ispunjavanja Briselskog sporazuma postoje i novi, dodatni uslovi, koje Srbija neće prihvatiti jer „ne dozvoljava da se bilo ko igra s njom”, ovog puta kao da je napravio korak unazad, poručivši da Srbija ne želi da se sukobljava sa EU, već samo da razjasni da li ima ili nema novih zahteva u procesu pridruživanja EU.

„Nama je želja da se stvari isteraju na čistac jer Srbija počinje da biva optužena da smo mi krivi što se ne otvaraju određena poglavlja, to jest reč je o nesprovođenju Briselskog sporazuma”, rekao je Dačić, tvrdeći da i sami ljudi iz EU priznaju da Beograd nije kriv za nesprovođenje sporazuma s Prištinom.

Samo dan ranije, Dačić je bio mnogo oštriji, konstatujući da se pred Srbiju postavljaju „pokretni ciljevi”, poput dodatnih uslova koje traži nemački parlament. „To je bila jedna od tema razgovora s Mogerinijevom. Taj razgovor nije bio prijatan jer je bio veoma otvoren. Razgovor je vodio premijer, ja sam bio s njim”, kazao je Dačić, dodajući da su sve obaveze ispunjene, te da Beograd ne dozvoljava da se bilo ko igra s njim.

Nezvanično se može čuti da je razlog Dačićeve ljutnje to što je tokom posete Beogradu šefica diplomatije EU Federika Mogerini zapravo iznela nemačke zahteve kao dodatne uslove Brisela za otvaranje pregovora, pre svega za poglavlje 35, koje se odnosi na Kosovo.

Suština tih zahteva Bundestaga za koje Nemačka mesecima insistira da ih Srbija ispuni sadržana je u 11 tačaka, među kojima je uklanjanje Parka mira, ali i izgradnja čvrstih objekata na graničnim prelazima.

Dačić, međutim, kaže za „Politiku” da oni koji ga optužuju za politikantstvo „očigledno nisu mnogo u toku”. I sam premijer Vučić, kako navodi, u mnogo oštrijem tonu od onoga kojim on govori ovih dana, tražio je od Federike Mogerini da kaže šta Srbija tačno nije ispunila da bi se otvorila poglavlja.

Na pitanje zašto ministar Dačić sada izlazi u javnost s pričom o novim uslovima EU, u kabinetu ministarke za evropske integracije Jadranke Joksimović kažu da ministarka nema odgovor na to pitanje.

I pored svega, briselski zvaničnici i dalje tvrde da nema novih uslova za Srbiju na putu ka Evropskoj uniji. Šef diplomatije, međutim, smatra da bi ministarka Joksimović trebalo da se „raspita” o tim novim uslovima.

Osvrćući se na Dačićeve izjave, Majkl Davenport, šef misije EU u Srbiji, rekao je pre dva dana da ne zna šta je Dačić imao u vidu kada je rekao da EU ne zna šta će sa Srbijom i da joj stalno postavlja nove uslove.

„Kao što je rekla Federika Mogerini tokom boravka u Beogradu nedavno – nema novih uslova. Možda gospodin potpredsednik ima u vidu šta je konkretno potrebno da se otvori jedno ili drugo poglavlje”, rekao je Davenport.

Nema nikakvih novih uslova, ponovila je pre dva dana i Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU, i istakla da „to srpski zvaničnici znaju”. Na naše pitanje da pojasni ovu izjavu, šta je to što srpski zvaničnici znaju, ona nas je uputila na sajt Evropske komisije, na kome se nalaze pobrojani kriterijumi i ključna dokumenta neophodna za članstvo u EU.

Jedino je Franko Fratini, bivši italijanski ministar spoljnih poslova, a sada savetnik Vlade Srbije, dao za pravo Dačiću, rekavši da zaista postoje dodatni politički uslovi, ali da oni ne bi smeli da se pretvore u preduslove za otvaranje poglavlja.

Iako Brisel stalno odlaže otvaranje prvih poglavlja, među kojima je i poglavlje 35, koje se odnosi na Kosovo, insistirajući na punoj primeni Briselskog sporazuma, Srbiji bi se teško moglo zameriti da nije učinila sve što je potrebno da bi zaživeo dogovor iz Brisela. Upravo suprotno – pada u oči da praktično zbog Prištine nisu realizovane samo one tačke sporazuma koje se odnose na Zajednicu srpskih opština, do čega je Beogradu najviše i stalo. Priština, naime, tretira ZSO kao nekakvu nevladinu organizaciju, a srpska strana to ne može da prihvati.

Uprkos tome, Beograd ne odustaje od pregovora s Prištinom. Juče je u Rimu održan sastanak privrednih komora Srbije i Kosova, na kome se razgovaralo o avio-saobraćaju i mogućnosti otvaranja avionske linije Beograd–Priština. I ponovo je albanska strana, kako je saopštila Kancelarija za Kosovo i Metohiju, pokušala da politizuje ovo pitanje koje je od značaja za građane i privredu.

----------------------------------------------------------------------------

Dačić: Nema potrebe da Tači dolazi u Beograd

Povodom najave iz Prištine da će kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači 24. aprila doći u Beograd, Ivica Dačić je rekao da „nema potrebe da Tači dolazi”. Kako su preneli kosovski mediji, Tači će, na poziv nevladine organizacije „Ambasadori mira”, učestvovati na skupu na koji su pozvani ministri spoljnih poslova četiri balkanske zemlje. Kosovski mediji tvrde da se Beograd navodno nalazi u „nelagodnoj situaciji” zbog velikog pritiska koji na Srbiju vrši EU. „Taj skup ne organizuje Vlada Srbije, ja nisam ni planirao da učestvujem na tom skupu, tako da ne verujem da ima potrebe da Hašim Tači dolazi u Beograd”, rekao je Dačić na konferenciji za novinare, posle susreta s kolegom iz Zambije Herijem Kalabom, prenosi Tanjug.

On je dodao da informaciju o dolasku Tačija ima samo iz medija. „S nama se niko o tome nije konsultovao, niti je u pripremi skupa bilo koji državni organ učestvovao”, naglasio je šef srpske diplomatije, navodeći da „tako ozbiljne stvari ne bi trebalo da budu predmet neozbiljnog pristupa”. „Poštujem rad raznih instituta, NVO, akademija, ali sve što zadire u državnu politiku Srbije ne može se raditi bez konsultacija s Vladom”, rekao je Dačić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.