Vinska krštenica Velikog Središta

Voleti vino, ne znači samo piti ga. Ako želite nešto da naučite o ovom nektaru, onda pravo u Veliko Središte. Na 11 kilometara istočno od Vršca, na severnoj padini Vršačkog brega koji Vrščani nazivaju planinom, stižete u središte vinarstva, ali i centar umetnosti i stvaralaštva.

O nazivu sela ne treba trošiti reči, on govori sam za sebe. U neposrednoj blizini sela, na obodu depresije zvane Mali rit, nalazi se nekoliko arheoloških nalazišta koja svedoče da je ovo naselje postojalo još početkom nove ere. Kelti, Rimljani, Dačani, Jazigi, Sarmati i ostali narodi ostavili su tragove na ovom tlu. Jedino ga Turci nikad nisu osvajali, verovatno im je bilo teško da se pentraju uz Vršačke planine.

Podno Velikog Središta postoji prostrano Đip-polje, na kojem su nekada konačile Osmanlije i po njemu razigravale svoje ždrepce i bedevije. Ali, Đip-polje nije ušlo u istoriju zbog bahatih Turaka nego zbog lokalnih seljaka koji su krajem XVII veka digli ustanak protiv erdeljskih bogatuna. Ustanak je krvavo ugušen, a kao uspomena na to doba u Velikom Središtu sačuvana je kovačnica, dopunjena poljoprivrednim alatkama koje su koristili pobunjeni seljaci.

U XVIII veku Veliko Središte postaje centar umetnosti, a naročito slikarstva. Posebno je bila poznata slikarska radionica Georgija Đakonovića iz koje su izašli mnogi poznati slikari i ikonopisci. Među njima je i izvesni Rajko Stojanović, koji je uz pomoć slikarstva stigao do titule kneza Vršca Srpskog.

Od arhitektonskih spomenika iz tog doba, u Velikom Središtu još postoje dva dvorca porodice Lazarević. U nekadašnje letnjikovce danas su smešteni osnovna škola i dom kulture.

Kada vas "put vina" navede u ovo selo, znajte da se iza svih kapija kriju vinski podrumi. U turističkoj ponudi je podrum "Krstov" u kome možete da degustirate bela i crvena vina uz meze od čvaraka, kozjeg sira, kobasica i pečenih parčića mesa mangulice (gaji se u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica i u ovom kraju) i štrudlu s makom.

Ovde ćete čuti priče i legende o vinu, bogu Bahusu, dobićete, ako zaslužite, "vinsku krštenicu", postati "vitez vina" ili "Menada" (miljenica) i… zaboraviti na vreme.