Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbija i njene granice

Zašto zvanični organi Republike Srbije nisu reagovali povodom pregovora tzv. Republike Kosovo o granicama sa susedima (Albanija, Makedonija, Crna Gora)
Srbija i njene granice
И. Гатало

U Ustavu Republike Srbije piše da je „Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije”, da je „teritorija Republike Srbije jedinstvena i nedeljiva” a „granica... nepovrediva”.

Zato se nameće pitanje: Kako je moguće da zvanični organi Republike Srbije nisu reagovali povodom tzv. Sporazuma o razgraničenju između Crne Gore i Kosova 26. avgusta 2016. godine? Da podsetim: Crna Gora i Kosovo potpisali su u Beču sporazum o razgraničenju. Dokument kojim se formalno povlači linija razgraničenja potpisali su ministri inostranih poslova Crne Gore i Kosova Igor Lukšić i Hašim Tači, kao i ministri unutrašnjih poslova Raško Konjević i Skender Hiseni. Potpisivanju sporazuma u Ministarstvu inostranih poslova Austrije u Beču prisustvovali su predsednici Crne Gore Filip Vujanović, predsednik Vlade Kosova Isa Mustafa i austrijski ministar inostranih poslova Sebastijan Kurc. Granica između Crne Gore i Kosova je ista koja je utvrđena Ustavom nekadašnje SFRJ iz 1974. i duga je 80 kilometara.

U Peći, opštini koja se graniči s Crnom Gorom, demarkacija je dovela do protesta građana, koji smatraju da je tim sporazumom Kosovu oduzeto nekoliko desetina hektara zemljišta. To izgleda, u najmanju ruku, čudno, ako se zna da je pre potpisivanja pomenutog sporazuma Skupština Kosova usvojila rezoluciju kojom zahteva da se granica s Crnom Gorom demarkira na osnovu Ustava iz 1974. Meštani više sela iznad Rugovske klisure, u blizini vrha Čakor, tvrde da će demarkacijom granice njihova imanja pripasti Crnoj Gori, odnosno da će Crna Gora upasti 40 kvadratnih kilometara na kosovsku teritoriju.

Razgovori o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore traju od 2011. godine, jer su prethodno kosovske vlasti završile demarkaciju s Makedonijom i Albanijom. Što je, takođe, u suprotnosti s Ustavnom Republike Srbije.

U Prištini je, inače, krajem prošlog meseca povređeno mnogo demonstranata tokom protesta opozicije koja se protivi formiranju Zajednice srpskih opština i razgraničenju s Crnom Gorom. U Srbiji, bar koliko se može videti iz medija, zvaničnici ostaju pri jasnom stavu da je „uslov svih uslova” za vođenje daljih pregovora s Prištinom formiranje Zajednice srpskih opština, a o pregovorima tzv. Republike Kosovo o granicama sa susedima (Albanija, Makedonija, Crna Gora) nema očekivanih, oštrih reakcija.

Novinar, dipl. pravnik

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.