Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Vek od rođenja Edit Pjaf

Vek od rođenja Edit Pjaf
Едит Пјаф у Њујорку 1959. године (Фото Бета/АП/М. Цимерман)

Na današnji dan pre 100 godina rođena je slavna francuska šansonjerka Edit Pjaf, čija muzika ni danas nije izgubila na snazi i aktuelnosti. U „Mikser hausu” u Beogradu publika će večeras moći da pogleda predstavu „Edit” i posluša koncert „Mikser Big benda” uz podršku glumica koje će pevati hitove čuvene pevačice.

„Iskusila je traumu na svojoj koži. Znala je šta je bol. Prolila je dosta suza tokom života”, rekla je za AP njena rođaka Kristin Lom.

„Sigurna sam da bi, da je danas živa, bila duboko pogođena onim što se desilo u Parizu”, navela je Lomova, preneo je Tanjug.

Diskografska kuća „Parlofon” obeležava vek od njenog rođenja specijalnim boks-setom „Integrale 2015”, sa 350 snimaka, među kojima su i intervju iz 1962. i sedam nastupa uživo. Reč je 20 ce-dea sa ukupno 20 sati remasterizovanog materijala.

„Njen glas izdvajao je od ostalih pevača. Kada bi zapevala, sve bi stalo. Svi bi slušali, a njen glas pogađao je pravo u dušu”, kazao je Matje Mulen, supervizor izdanja.

Pevačica, kojoj su njeni sunarodnici nadenuli nadimak „Vrabac” (Pjaf), jer je bila visoka 1,46 metara, počela je da peva na ulicama Pariza. Zahvaljujući svom specifičnom, prodornom glasu, postala je glas Francuske u svetu. Rođena je u radničkom kvartu Belvil u Parizu, gde je pevala s ocem, cirkuskim akrobatom. Karijeru je započela 1935, nastupajući u noćnim klubovima. Ubrzo se proslavila i postala prva Francuskinja koja je osvojila Ameriku.

Edit Pjaf, među čijim su pesmama najpoznatije „La vie en rose”, „Milord”, „Non, je ne regrette rien”, „L’hymne a l’amour”, „Padam, Padam”, „Sous le ciel de Paris”, umrla je 10. oktobra 1963. od iscrpljenosti i bolesti jetre.

„Živela je svoje pesme. Svaka njena pesma bila je kao priča koju je ispredala publici”, kazala je Kristin Lom, koja je 2013. objavila knjigu „Poslednja ljubav Edit Pjaf”.

„Njene pesme često su bile tužne, ali je u njima uvek bilo malo mesta za nadu i bolje dane”, rekao je Mulen, dodavši da su one predstavljale Editin život, ali i život svakog čoveka.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.