Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
POGLEDI

Koliko su Rusi autoritarni

Statistički gledano, ni 1990. ni 2015. godine nije nađen empirijski dokaz za tvrdnju o tome da među Rusima preovlađuju autoritarna i nedemokratska uverenja – često je takve stavove podržavala većina Amerikanaca

Nije ovde reč o tome jesu li Rusi autoritarni – znamo da jesu. Mnogi će reći – šta je tu loše? Ništa, ako volite autoritarnost, ali nije ovde o tome reč.

Reč je ovde o sledećem: kada Rusa i Amerikanca staviš pred istu praktičnu dilemu, koliko će se njihovi odgovori razlikovati? Ko će tada ispasti veći nedemokrata, autoritarac, ili protivnik slobodnog tržišta?

Takvo istraživanje su već dva puta (1990. i 2015. godine) sprovela dvojica ekonomista, Amerikanac i Rus. Američki deo ovog dvojca činio je Robert Šiler, koji je u periodu između ovih istraživanja postao nobelovac, dok je rusko mesto u dvojcu zauzeo Maksim Bojko, koji je napustio Moskvu negde u vreme dolaska Putina na vlast i nedavno postao profesor na Harvardu.

Šta je bio cilj ovog istraživanja? Kažu, sve je počelo devedesetih godina na jednoj konferenciji u Moskvi, gde su domaćini tvrdili da će Rusi teško prihvatiti reforme i slobodno tržište, jer je za njih to bio (i ostao) pojam nepravde i lopovluka. Na to je budući nobelovac rekao – pa i u Americi ima mnogo sveta koji to isto govori. Hajde da uporedimo odgovore!

Rečeno – učinjeno. Napravili su upitnik, mudro se držeći izreke „Ne pitaj ljude šta misle, nego gledaj šta rade”. Pitanja su, u stvari, tražila od ispitanika da odgovore šta bi uradili u konkretnoj situaciji, ili kako bi tu situaciju ocenili.

Evo primera. „U vreme praznika cene cveća često porastu. Je li to pravedno? Nije, odgovorilo je 66 odsto Rusa i 68 odsto Amerikanaca, što je statistički zanemarljiva razlika. Ali je zanimljivo da je na slično pitanje koje glasi: „Kada jedna lokacija postane privlačnija zbog toga što je izgrađena nova železnička pruga, vlasnici obližnjih objekata često podižu njihovu cenu. Je li to pravedno?” – odgovor je i kod Rusa i kod Amerikanaca bio drugačiji nego kad su ih pitali o cveću. Sada je većina (57 odsto Rusa i 61 odsto Amerikanaca) ocenila da je pravedno da kuće poskupe. Pa se onda, ti, čitaoče, pitaj, zašto su cvećari nepravedni, a kućevlasnici pravedni kada rade istu stvar, kada podižu cene zato što raste tražnja?

Kada su ih pitali: „Jeste li čuli za teoriju koja kaže da je nejednakost nužno zlo, koje se ne može iskoreniti jer bi, kada bi država izjednačila dohotke svi postali siromašni – pošto više niko ne bi imao podsticaj da vredno radi?”, 55 odsto Amerikanaca je odgovorilo: „nikad čuo”, dok je neobaveštenih u Rusiji bilo znatno manje (23 odsto). A o tome da li se slažu sa ovim stavom, da jednakost vodi siromaštvu, ne slažu se ni jedni ni drugi, u sličnom procentu (oko 60 odsto).

Ni na pitanje: „Ako svetska cena kafe iznenada poraste za tridesetak odsto, šta mislite, šta je uzrok: velika suša, špekulanti ili nešto treće?”, nije usledio očekivani odgovor. Amerikanci bi većinom (51 odsto) optužili špekulante, a Rusi – sušu (51 odsto).

Nedemokratska uverenja zastupa manjina, kako u Rusiji tako i u Americi. Tek tri odsto Rusa i devet odsto Amerikanaca misli da ljudi ne treba slobodno da izražavaju svoja uverenja, kakva god da su, ili da zakoni ne treba da štite to njihovo pravo. I kada je reč o slobodi medija, nedemokratska uverenja su svuda u manjini, ali su u nedemokratičnosti opet prednjačili Amerikanci.

Najveća razlika (41 procenti poen) otkrivena je kada su pitali: „Je li bolje živeti u državi sa čvrstim poretkom ili je bolje dozvoliti ljudima slobodu, koja može da dovede do destrukcije samog društva?” Amerikanci bi većinom (65 odsto) izabrali slobodu, a Rusi bi većinom (76 odsto) bili protiv takve slobode.

Statistički gledano, u najvećem broju odgovora nije bilo značajnih razlika, dakle, ni 1990. ni 2015. godine nije nađen empirijski dokaz za tvrdnju o tome da među Rusima preovlađuju autoritarna i nedemokratska uverenja – često je takve stavove podržavala većina Amerikanaca.

Dobro, otkud onda Amerikancima dohodak od pedeset pet hiljada, a Rusima samo osam hiljada dolara po stanovniku? Ako razlika ne potiče iz autoritarnosti ruske duše, preostaje druga bitna razlika: politički sistem. Ali, taj sistem su Rusi izabrali na slobodnim izborima, i sad nije jasno: ako nisu autoritarni, zašto osamdeset odsto Rusa podržava Putina i njegov autoritarni režim?

To je barem jasno. Kad vladar rasturi sve institucije, najmanje propada onaj podanik koji bude u njegovoj blizini. Svaki korak bliže – čista ćar. I ne znam zašto mi baš sad pade na pamet Milan Krkobabić, predsednik partije penzionera, i njegova odluka da njegova partija i on lično podrže smanjenje penzija.

Svi smo mi Krkobabići, htedoh da kažem. Razlikuju se samo institucije.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentari95
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.