Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dubai gradi budućnost

Jedan od ciljeva najliberalnijeg među sedam ujedinjenih emirata jeste da se za koju godinu nađe među deset najsrećnijih država na svetu
Dubai gradi budućnost
(Фото: Раде Аксентијевић)

Specijalno za „Politiku”

Dubai – U gradu sa najvišom zgradom na svetu, džinovskim veštačkim ostrvom u obliku palme, skijaškim terenom u pustinjskom okruženju, nadzemnim metroom sa automatskom navigacijom (bez vozača), neprevaziđenom botaničkom baštom uprkos arapskoj klimi, gde se produciraju poslednje tehničko-tehnološke novotarije, a mašta urbanista, arhitekata i građevinara ne poznaje granice, čini se malo šta tu može da iznenadi.

Ipak, može! Kao recimo poslednja, jednodnevna, jaka kiša – usred marta.

Sam događaj pobudio je priličan publicitet u mnogim svetskim medijima, koji su izvestili da je, u ovom emiratu, „dan posle” proglašen za neradni. Kiša koja se iznenada sručila na grad za samo nekoliko sati napravila je pravi darmar prvenstveno na gustoj mreži puteva. Slika je bila neverovatna. Mnogobrojne saobraćajnice plivale su u vodi, iz koje su virili delovi gomile zarobljenih i potopljenih vozila i luksuznih automobila. Kao kuriozitet zabeležen je tada i jedan pokušaj da se iz kuće do posla probije u gumenom čamcu.

Dubai ovih dana živi u znaku novog loga za predstojeću Svetsku izložbu čiji će domaćin biti od 20. oktobra 2020. do 10. aprila 2021. U tom smislu sav je okrenut budućnosti.  I pripremama za doček, kako se očekuje, oko 25 miliona posetilaca i predstavnika 180 nacija.

Tim povodom, grad će dobiti, prema zvaničnim najavama, još jedno graditeljsko čudo na nekih 438 hektara. Okosnicu izložbenog prostora činiće tri grandiozna paviljona za čiji se ekskluzivni izgled, na konkursu nadmetalo, trinaest svetskih vodećih renomiranih arhitektonskih firmi.

I taj deo posla je priveden kraju, uz prva nagađanja za šta će svet, kroz koju godinu, najčešće vezivati ovaj emirat. Za prvobitni zaštitni znak Burdž el Arab, graditeljski Vavilon – Burdž kalifu ili najnovije spektakularno arhitektonsko delo.

Znak da Dubai vrlo pažljivo osmišljava i grabi budućnost, ne samo kroz ambiciozno neimarstvo, moglo bi da bude formiranje jednog novog kabineta tokom poslednje rekonstrukcije vlade. Reč je o Ministarstvu sreće, tolerancije i mladosti, koje se formira s namerom da se što više poboljša kvalitet života na dobrobit svih građana, kako je zvanično objašnjeno.

Tu je i cilj da za deset godina ovaj, po mnogo čemu najliberalniji emirat od sedam Ujedinjenih Arapskih Emirata bude među deset najsrećnijih država na svetu. Poslednji izveštaj Ujedinjenih nacija otkriva da Dubai sada zauzima dvadeseto mesto na toj lestvici.

Nedavno postavljena mermerna gromada na delu travnjaka uz veštačko jezero i fontanu samog podnožja čuvene Burdž Kalife u starom delu Dubaija svojim izgledom namah intrigira. Sa masivnog postolja, nebu pod oblake uzdiže se deo šake ispružena tri prsta. Ovu skulpturu spomenik kao glavni kreator potpisuje poznati emiratski dizajner Halid Safar.

Impozantni monument podignut je u znak sećanja na hrabre emiratske vojnike (njih 45) nastradale u jednoj akciji u Jemenu.

Svaka strana uglačanog kamena, u ime počasti palim borcima, nosi po jednu univerzalnu poruku, kao recimo ovu – „skroman u pobedi i čvrst u porazu”, ispisanu na arapskom i engleskom jeziku.

A ona tri prsta?

Njih je Safar „preuzeo” od premijera i potpredsednika UAE, vladara Dubaija, šeika Muhameda bin Rašid el Maktuma, koji je pre nepune tri godine uz simbolični gest uputio jednu poruku mladim Emiraćanima. Šeikova ispružena tri prsta, koja su prerasla, u međuvremenu, u svojevrsni simbol pozdrava mladim generacijama karakteriše trojstvo uspeha, pobede i ljubavi. Krajnji cilj je da inspiriše na radnu etiku, uspeh i ljubav prema naciji.

A kod nas, podsetili smo se, ovaj gest u modernoj formi uveo je, svojevremeno, Vuk Drašković, kao lider SPO. Njega je, po pisanju medija, inspirisala slika Paje Jovanovića na kojoj je Miloš Obrenović pozdravio srpske pobunjenike sa tri uzdignuta prsta za vreme ustanka Srba 1815 godine.

Komentari33
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.