Za plagijate će biti odgovorni mentori
Senat Univerziteta u Beogradu usvojio je novi Pravilnik o doktorskim studijama, koji će važiti od školske 2016/17. Najvažnija novina jeste da mentor ubuduće neće moći da bude član komisije za odbranu doktorske disertacije, ali je njegovo prisustvo na odbrani obavezno i ima pravo da učestvuje u raspravi.
– Pravilnik o plagijatima i Etički kodeks biće na dnevnom redu naredne sednice Senata, 18. maja. Mi bismo voleli da budu usvojeni do godišnjih odmora, ali Senat zna da bude nepredvidiv, sigurno će biti mnogo diskusije na ovu temu. Verujem da članovi tog tela shvataju značaj ovog problema i da je neophodno da se i ova dva dokumenta donesu što pre – kaže prof. dr Ivanka Popović, prorektorka Univerziteta u Beogradu.
Kodeks i Pravilnik o plagijatima propisaće odgovornost mentora i komisije ukoliko se utvrdi da je doktorski rad plagijat, a fakultet je najodgovornija instanca za utvrđivanje validnosti doktorske disertacije.
– Nakon utvrđivanja da je narušena originalnost disertacije, Odbor za profesionalnu etiku može da preduzme zakonske mere za sankcionisanje posledica neadekvatnog preuzimanja tuđih rezultata – objašnjava dr Popović, ne otkrivajući druge detalje.
Komisiju za ocenu doktorske disertacije čine najmanje tri člana, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na tom fakultetu ili univerzitetu. Članovi komisije mogu da budu nastavnici Univerziteta ili lice izabrano u naučno zvanje, iz zemlje ili inostranstva, s naučnim referencama iz oblasti kojom se bavi doktorska disertacija, pod uslovom da ispunjava standarde za mentora. On takođe mora da poznaje jezik na kojem je napisana disertacija.
Komentarišući rešenje po kome mentor ne može biti član komisije, prorektorka BU prof. dr Ivanka Popović ističe da je to opravdano, budući da su doktorand i mentor disertacije partneri na zajedničkom poslu, a logično je da rad bude nezavisno ocenjen.
Pravilnikom je precizirano da mentor može biti član komisije samo u izuzetnim slučajevima, na predlog veća naučne oblasti koji mora da odobri Senat Univerziteta.
– Prvenstveno se misli na uže naučne oblasti u kojima nema dovoljan broj domaćih nastavnika koji ispunjavaju kriterijume iz standarda. Takođe, često fakulteti nemaju materijalne mogućnosti da obezbede prisustvo stranog kompetentnog nastavnika na odbrani – objašnjava te „izuzetne slučajeve” prorektorka Ivanka Popović.
Kako ističe, novim Pravilnikom dopunjene su i procedure u nekim aspektima koji nisu bili administrativno jedinstveni za čitav Univerzitet.
Tako će ubuduće uslov da kandidat za doktora nauka može da podnese disertaciju na ocenu biti najmanje jedan rad objavljen u stručnom časopisu, na kome je potpisan kao prvi autor. Takva obaveza do sada je postojala samo na pojedinim fakultetima.
Javna je tajna da se profesori potpisuju na tim radovima, iako mnogi i ne učestvuju u istraživanju i pisanju. Doktorandi s kojima smo razgovarali, a koji iz razumljivih razloga žele da ostanu anonimni, kažu da obično najviše oni „povuku” kad se piše rad, ali je praksa da potpišu svoje starije kolege sa katedre, i to po redosledu koji zavisi od naučnog staža, tako da ne mogu biti među prvopotpisanima.
Pre nego što se krene sa ocenjivanjem doktorske disertacije, njena originalnost se proverava uz pomoć softvera za otkrivanje plagijata. Ukoliko se utvrdi da postoje činjenice koje ukazuju na plagijat, obaveštava se dekan, a predmet prosleđuje mentoru. Mentor zatim radi procenu originalnosti teze i njegovo mišljenje, zajedno sa rezultatima softverske analize, dostavlja se dekanu.
– Kandidatu se daje mogućnost da ispravi uočene propuste, a ukoliko to ne uradi, disertacija ne ide u dalju proceduru – objašnjava dr Popović.
Nakon što primi izveštaj Komisije za ocenu doktorske disertacije, dekan je dužan da tezu i ovaj izveštaj učini dostupnim javnosti. Ako bude primedbi, Komisija mora da odgovori u roku od mesec dana i celokupnu dokumentaciju dostavi nastavno-naučnom veću fakulteta, čija je odluka konačna.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


