Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Dan nezavisnosti”, dve decenije kasnije

Da li će nova akcija Rolanda Emeriha biti hit ili promašaj u bioskopima – glavno je pitanje u Holivudu, a od zarade će zavisiti sudbina trećeg dela priče o vanzemaljcima koji žele da unište Zemlju
„Dan nezavisnosti”, dve decenije kasnije
Рушење Беле куће у првом „Дану независности” (Фото „Фокс”)
Сцена из филма „Дан независности: нова претња” (Фото „Фокс”)

Okrutni vanzemaljci odlučili su 4. jula 1996. da na velikom platnu unište čovečanstvo. U tome im je pomogao Nemac Roland Emerih, među kolegama u Holivudu poznat i kao Spilberg iz Zindelfingena, reditelj koji voli da snima filmove o apokalipsi. On je ubedio producente da ne štede ni dolara kako bi napravio naučnofantastični blokbaster tog doba – „Dan nezavisnosti”.

Ova priča o vanzemaljcima bila je najgledaniji film 1996. godine. Iz današnje perspektive, to ne iznenađuje jer se slični filmovi sada štancuju jedan za drugim.

Međutim, pre dve decenije „Dan nezavisnosti”, sa budžetom od 75 miliona dolara, zaradio je više od 306 miliona samo u SAD, a u ostatku sveta više od pola milijarde, što ga je sa zaradom od 817 miliona dolara ustoličilo na vrh liste komercijalno najuspešnijih filmova te godine.

Zašto je, prvenstveno Amerika, pa i ostatak sveta hrlio u bioskope da vidi ovaj film? Gledaoci vole da gledaju kako se poznate građevine poput Bele kuće, Ajfelove kule, Big Bena ruše u filmovima i serijama, ali samo uz odlične vizuelne efekte kakve je „Dan nezavisnosti” tada ponudio.

Zašto je Vil Smit odbio da glumi u nastavku?
Kada je pre tri godine Emerih izjavio da Vil Smit nije zainteresovan da glumi u potencijalnim nastavcima, mediji su spekulisali da je to zbog honorara od 50 miliona dolara, koje ne bi dobio za dva nova filma. Ipak, istina je, izgleda, da je Smitu dosta naučnofantastičnih priča, posebno posle kraha filma „Nakon Zemlje” na bioskopskim blagajnama, avanture od koje se mnogo očekivalo i u kojoj je Vil glumio sa svojim sinom Džejdenom.

Nezaboravna je scena eksplozije službene rezidencije predsednika SAD, kao i panično bežanje građana pred užarenom loptom koja je gutala sve pred sobom. Film je gledan i zbog Vila Smita u ulozi pilota Stivena Hilera, Džefa Goldbluma (naučnik) i Bila Pulmana (američki predsednik).

Dvadeset godina kasnije „Dan nezavisnosti” je među 60 filmova sa najvišom zaradom u svetu ikada. Njegov uspeh i želja gledalaca za nastavkom bila su Emerihova vodilja pri stvaranju 3D akcije „Dan nezavisnosti: nova pretnja”, koji će premijerno biti prikazan večeras u 20 sati u bioskopu „Sinepleks” u TC „Ušće” u Beogradu.

Iako su Emerih i producent i scenarista Din Devlin počeli da razmišljaju o nastavku „Dana nezavisnosti”, posle 11. septembra 2001. i rušenja kula bliznakinja u Njujorku, ideja je počela ozbiljnije da se razmatra tek 2011. godine.

Emerih je tada izjavio da ima materijala za čak dva nastavka. Zbog pregovora sa glumačkom ekipom, čekalo se sve do 2015, kada je konačno utanačen spisak povratničkih i novih glumaca i kada je nastavak snimljen.

Uloge iz prvog dela repriziraju Džef Goldblum, Bil Pulman, Džad Hirš, Vivika Foks, dok će novajlije predvoditi: Lijam Hemsvort („Igre gladi”), Maika Monro („Gost”), Džoi King („Oz, veliki i moćni”) i Džesi Ašer, koji glumi Dilana Hilera, sina poginulog pilota Stivena Hilera, kog je u prvom delu glumio Vil Smit.

Budžet drugog dela je 200 miliona dolara, skoro tri puta veći od prvog, što je pokazatelj da je mnogo uloženo u njega jer se i očekuje mnogo miliona dolara. Trejler novog filma, satkan od najinteresantnijih scena poput rušenja Londona, do sada ima više od 22 miliona pregleda na „Jutjubu”.

Da li će „Dan nezavisnosti: nova pretnja” zainteresovati publiku kao prvi deo i da li će na bioskopskim blagajnama biti hit ili promašaj – glavno je pitanje u Holivudu ovih dana. Od zarade će, prema rečima reditelja Emeriha za časopis „Empajer”, zavisiti i sudbina trećeg nastavka.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.