Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Podvig, koji ne treba da nas zanese

Naši odbojkaši su konačno pobednici Svetske lige, što je veoma ohrabrujuće, naročito posle neuspeha na prošlogodišnjem Evropskom prvenstvu i kvalifikacijama za Olimpijske igre, ali trijumfu u Krakovu ne treba da pridajemo veći značaj od onoga koji ima ovaj turnir
Podvig, koji ne treba da nas zanese
(Фото Танјуг/Т.В.)
(Фото Танјуг/Т.В.)
(Фото Танјуг/Т.В.)

Ono što ni najslavnije pokolenje naših odbojkaša, ono koje nam je donelo zlatnu olimpijsku medalju (Sidnej, 2000), nije uspelo, ostvarila je ova generacija. Naša reprezentacija je, konačno, pobednik Svetske lige. I od najvećih trofeja nedostaje nam samo zvanje svetskog prvaka.

Uspeh je najavljen već na prvom kvalifikacionom turniru u Kalinjingradu, gde su naši sa po 3:0 pobedili i olimpijskog pobednika Rusiju, i svetskog prvaka Poljsku, a usput i Bugarsku. S pobedama je nastavljeno i u Beogradu, ovoga puta je bilo po 3:1. Pali su Brazilci, pa opet Bugari, a na kraju i Iranci. Na poslednjem turniru, u Teherenu, gde su naši reprezentativci stigli posle drame na istanbulskom aerodromu, glavni posao je obavljen već na početku. Poraz od Irana s 3:2, gde su osvojili prva dva seta, obezbedio je našima mesto na finalnom turniru, pa poraz od Argentine (3:0) ništa nije poremetio, čak je možda bio i dodatni motiv protiv Italije (3:2).

U Krakovu je naše igrače čekao vrlo naporan put. Prvog dana nisu imali suparnika, a onda su usledili iz dana u dana sve teži okršaji. Plasman u polufinale Srbija je izborila pobedivši opet Poljake (3:1), a protiv Francuza, od kojih su prošle godine u Riju izgubili u finalu s 3:0, bila su im dovoljna i dva seta (2:3). U polufinalu su posle borbe u pet setova izbacili Italiju, a u finalu su nadigrali Brazil (3:0).

Pobednici Svetske lige su se vratili u Beograd. One koji su ih dočekali predvodili su generalni sekretar Odbojkaškog saveza Srbije (OSS) Slobodan Milošević i direktor marketinga Zoran Avramović.

– Spremali smo se za naporan turnir. Ova godina je bila specifična. Formula za Svetsku ligu je bila drugačija, nego obično. Igrane su po tri utakmice za vikend. Igrali smo devet utakmica protiv sedam različitih protivnika i bili je zaista vrlo naporno, – podsetio je selektor Nikola Grbić, koji je dugo godina predvodio na terenu našu reprezentaciju. – Završni turnir je bio posebna priča za nas i mislim da je najbolji način na koji je ova priča mogla da se završi bio upravo taj. Prezadovoljan sam krajnjim ishodom. Mislim da su igrači dali sve od sebe i da su bili najbolji onda kad je bilo najpotrebnije.

Kapiten Dragan Stanković je dugogodišnji reprezentativac. S Podraščaninom, Nikićem i Rosićem je sa sadašnjim selektorom bio u timu koji je 2010. bio treći na Svetskom prvenstvu, Godinu kasnije, bez Nikole Grbića, a s tom trojicom i Urošem Kovačevićem iz sadašnje ekipe, bio je prvak Evrope.

– Ovo mi je bilo četvrto finale u Svetskoj ligi. Moram da napomenem da su bile razne spekulacije i pre i u toku ovog takmičenja da igramo u olimpijskoj godini, pa će većina ekipa da se priprema za Olimpijske igre i da neće ozbiljno da shvati Svetsku ligu. Mi smo došli posle dva neuspeha – na Evropskom prvenstvu i kvalifikacijama za Olimpijadu. Bilo je zaista teško psihički da se pripremimo se za sam početak Svetske lige, međutim, sve smo podneli. Svi pozvani su se odazvali i zaista naporno radili dva i po meseca. Rezultat je na kraju došao, pa je Brazil prvi put pobeđen s 3:0 u nekom finalu. Mislim da svaka ekipa koja dođe na finalni turnir, svejedno da li je olimpijska godina ili ne, daje svoj maksimum u borbi za zlato. Uspeli smo, posle dugog niza godina dođemo do zlatne medalje. Naporna utakmica u polufinalu protiv Italije nas je izmorila, ali smo smogli snage, bili smo koncentrisani i psihički mirni za finale – 3:0 je rezultat koji se ne dešava često, naročito protiv Brazila, međutim, i to smo uspeli ove godine da uradimo.

Marko Ivović je ne samo osvojio prvo zlato u seniorskoj konkurenciji s našom reprezentacijom, nego je i proglašen za najboljeg igrača na finalnom turniru:

– Posle slavlja ujutru smo pogledali statističke podatke. Maltene bez greške. Finale vrlo mirno, s vrlo malim procentom grešaka, što nas nije baš krasilo do sada, ali, eto, uspeli smo i to. Ni sam ne znam kako smo našli energije i snage, jer smo odigrali tri veoma teške utakmice do finala, od toga dve po pet setova. Imali smo probleme i s povredama i sa sudijama, ali... Kako smo uspeli ne znam ni sam. Mislim da je najbolje objašnjenje da smo zaslužili to, jer smo celu Svetsku ligu od početka igrali vrlo dobro.

Srećko Lisinac je i prošle godine u Rio de Žaneiru i sada u Krakovu u idealnom timu Svetske lige:

– To je priznanje za celu ekipu. Niko od nas nije očekivao da ćemo tako brzo da sazremo posle dva neuspešna turnira. Uzdigli smo se iz pepela i stvarno smo odigrali veoma zrelo ceo turnir, a u finalu od prvog poena, pa do poslednjeg. Retko ko može da se pohvali da je dobio Brazil s 3:0, pogotovo u finalu, i da je kontrolisao čitav meč. Stvarno smo srećni što smo posle dva loša turnira sve ovo uspeli da uradimo. Hvala svima koji su nas podržavali i bodrili u teškim trenucima.

O učešću u Svetskoj ligi naši odbojkaši su nekada samo maštali. Prvi put su se pojavili 1997. i od tada su propustili samo jednu – 1999, jer nisu mogli da igraju zbog toga što je NATO bombardovao našu zemlju.

Svetska liga je zamišljena kao trening-takmičenje najjačih reprezentacija za glavni turnir sezone i zbog toga ne treba preuveličavati njen značaj. Na primer, 2000. je naša reprezentacija bila četvrta u Svetskoj ligi, u takmičenju je pobedila Brazil s 3:0, a kad se igralo za treće mesto izgubila je od njega s istim rezultatom. A te godine je postala olimpionik. Još drastičniji primer je iz 2011. Srbija je bila tek deveta u Svetskoj ligi, a prva na Evropskom prvenstvu! I nešto svežije: prošle godine je ova reprezentacija briljirala do finala, gde je poražena od Francuske, koja se tada iz Druge lige probila u svetski vrh.

U Gran priju, koji je za odbojkašice ono što je Svetska liga za odbojkaše, naše se nisu kvalifikovale na završni turnir (po plasmanu jesu, ali su morale da ga ustupe domaćinu Tajlandu). A one s najvećim željama odlaze na Olimpijske igre.

Prvo mesto u Krakovu je, bez ikakve sumnje, podvig. S pravom su igrači ukazali da nije bilo lako da se posle dva neuspešna turnira dignu iz pepela. Uspeh je tim veći što je ostvaren bez glavnog osvajača poena Atanasijevića, koji zbog povrede nije bio na finalnom turniru, a tamo je ta sudbina zadesila i Nikića.

Treba da se ima na umu da zaista svi učesnici imaju veliki podstrek da igraju najbolje što mogu, bez obzira koliko su spremni i pojedinačno i kao ekipa. To su velike novčane nagrade (pobedniku u Krakovu sleduje milion dolara, pa pojedinačne nagrade). Dakle, za prvo mesto mora da se prolije mnogo znoja.

Ipak, ovaj istinski uspeh ne sme da nas zanese, da nas zavara. Njime smo bili opijeni i prošle godine, pa su usledila dva bolna turnira, a mnogo važnija. Odlično je što su ovu sezonu naši odbojkaši završili pobedonosno i to im, što i sami kažu, uliva novo samopouzdanje. Ali, to ne znači da ponovo imamo tim koji je velesila u odbojci.

 

Deveta medalja u Svetskoj ligi

Učinak naše reprezentacije u Svetskoj ligi je sledeći:

1997. sedma

1998. šesta

1999. isključena

2000. četvrta

2001. četvrta

2002. treća

2003. druga

2004. treća

2005. druga

2006. peta

2007. deveta

2008. druga

2009. druga

2010. treća

2011. deveta

2012. deveta

2013. osma

2014. sedma

2015. druga

2016. prva

Rusija, pa Srbija 3:0 protiv Brazila

Brazilski odbojkaši samo dva puta nisu osvojili nijedan set u finalu Svetske lige. Prvi put 2013. protiv Rusije u Mar del Plati, i sada protiv Srbije. Inače, pre finala u Krakovu Brazilci su poslednji put izgubili s 3:0 u ovom takmičenju 2014. u kvalifikacijama od Poljske i Irana.

 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.